Više od polovine umrlih u Bosni i Hercegovini je iz grupe kardiovaskularnih bolesti, a za polovinu od toga uzrok smrti je infarkt srca! Kako održati srce zdravim, pitali smo uglednog interventnog kardiologa, načelnika Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Tuzla, doc. dr. Elmira Jahića. U intervjuu za Zdravi portal, dr Jahić je pojasnio i ono što do sada niste imali priliku saznati: ima li tzv. sandžija veze sa srcem, kada se treba zabrinuti za zdravlje srca, kako preventivno djelovati….
ZP: Postoji li nešto u svakodnevnom životu, što svjesno ili nesvjesno radimo, a što ozbiljno narušava rad srca?
Dr Jahić: Nažalost, najveći dio našeg stanovništva, veoma često čini puno toga na narušavanju svog zdravlja a posebno srca. Slobodno možemo reći da imamo veoma nizak nivo zdravstvene kulture. Pušenje cigareta doslovno uništava naše krvne sudove, a posebno arterije srca. Zato i imamo povećan broj oboljelih i umrlih od infarkta srca. Unos vještačkih, koncentriranih šećera je još jedna loša navika koja se odomaćila kod nas. Ovi šećeri nisu potrebni našem organizmu niti za jedan metabolički proces. Odustvom fizičke aktivnost, neprestanim sjedenjem pred računarima i TV prijemnicima je „gušenje i umrtvljivanje“ metaboličkih procesa u našem organizmu, a posebno negativno djeluje na srce. Generalno govoroće, najveći broj oboljenja danas, posebno kardiovaskularnih i malignih je plod nezdravog i neprirodnog načina življenja, usvojenih loših navika življenja i svako od nas, pojedinačno može puno učiniti na sprečavanju nastanka ovih oboljenja.
ZP: Koliko stres ili nesanica mogu uzrokovati bolesti srca?
Dr Jahić: Stres je više odgovoran kao okidač već ranije nastale bolesti, nego kao sam uzročnik ili riziko-faktor za nastanak kardiovaskulanih oboljenja. Naime, stres može biti odgovoran za pucanje već ranije nastalog plaka u arterijama srca što može rezultirati nastanku infarkta srca.
ZP: Postoji li određena hrana koja je posebno značajna za zdravlje srca?
Dr Jahić: Nepravilne navike ishrane mogu negativno utjecati na srce a posebno arterije srca. Naglasio bih negativno djelovanje koncentriranih šećera (kolači, čokolade), pretjerano unošenje soli i bijeli hljeb. S druge strane, treba se podsjetiti na pozitivni učinak minerala na srce kao što su magnezij i kalcij koje treba redovno unositi u naš organizam. Fizička aktivnost je značajan faktor u boljem kondicioniranju srca.
ZP: Kada se treba zabrinuti i šta uraditi kod ubrzanog otkucaja srca kod zdrave osobe?
Dr Jahić: Kod mladih osoba lupanje srca je obično vezano za uzbuđenje ili neki vid stresa, dok kod starijih osoba ono može bit znak pojave aritmije-patološkog stanja u provođenju srčanih impulsa. U tom slučaju treba uraditi 24-časovni EKG HOLTER monitoring da bi se eventualno uočila aritmija odnosno nepravilna srčana akcija.
ZP: Koji su normalni otkucaji srca u minuti pri mirovanju, a koji pri naporu?
Dr Jahić: Normalna srčana akcija odnosno broj otkucaja srca se kreće između 50 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, pri povišenoj fizičkoj aktivnosti sasvim je normalno da naše srce odgovori normalnom, ubrzanom srčanom akcijom do 140 ili 150 otkucaja u minuti.
ZP: Koliko kofein može utjecati na nepravilan rad srca?
Dr Jahić: Različita su mišljenja po pitanju ispijanja kafe. Postoje neka istraživanje koja navode da kafa negativno utiče na povećanje masnoća u krvi i povišenog krvnog pritiska, dok neki drugi smatraju da je kafa korisna u prevenciji šećerne bolesti, Parkinsonove bolesti, oboljenja jetre, Alchajmerove bolesti, raka prostate. Pošto za sada nema ozbiljnih studija na ovu temu koje bi potvrdile ili demantirale štetnost kafe, ja predlažem umjereno ispijanje kafe, dvije do tri šoljive dnevno.
ZP: Svakodnevno se razne informacije plasiraju u medijima, jedna od njih je i da izbjegavamo meso sa roštilja kako bi sačuvali zdravlje srca. Koliko je to tačna informacija?
Dr Jahić: Preporuke za izbjegavanje mesa sa roštilja su vezane za prekomjerni unos soli, koja negativno utiče na povišen krvni pritisak ali i intezivno unošenje masnoća. Međutim, treba imati u vidu da se sve namjernice mogu koristiti u umjerenim količinama, pa i roštiljsko meso, posebno ako se održava neophodna fizička aktivnost.
ZP: Koliko su sportske aktivnosti važne za održavanje srca ‘u formi’ i postoje li neke vježbe koje treba dnevno prakticirati?
Dr Jahić: Kao što postoji potreba za kisikom, hranom i vodom, ljudski organizam treba i fizičku aktivnost. U svim preporukama u prevenciji nastanka ili progresije kardiovakularnih bolesti fizička aktivnost zauzima jedno od ključnih mjesta. Naravno, ako osoba već boluje od neke od bolesti srca ta fizička aktivnost treba biti umjerena i po preporuci nadležnog ordinarijusa i fitess trenera.
ZP: Infarkt, u posljednje vrijeme su zastrašujuće vijesti koliko mlade generacije pogađa, šta je uzrok tome? Postoji li neki oblik prevencije?
Dr Jahić: U našoj zemlji više od polovine umrlih je iz grupe kardiovaskularnih bolesti, a za polovina od toga uzrok smrti je infarkt srca. Nizak stepen zdravstevne prosvećenosti stanovništva (neodgovoran odnos spram zdravlja, nezdrava ishrana, pušenje, odsustvo fizičke aktivnosti) i neadekvatna zdravstvena zaštita su razlozi poraznih statistčki pokazatelja u smislu pojave i smrtnosti od infarkta srca. Svaka osoba može učiniti puno toga u spriječavanje nastanka ovih oboljenja. Treba jesti HRANU, a ne proizvode koje diktira industrija i koji nemaju puno nutritivnih kvaliteta. Pušenje i unos šećera su nažalost, DRUŠTVENO PRIHVATLJIVE DROGE od čijeg konzumiranja strada više ljudi u svijetu od „zabranjenih droga“, od ratova, saobraćajnih udesa itd. U razvijenim zemljama gdje je zdravstvena kultura i prosvećenost na višem nivou, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je na znatno nižem nivou nego kod nas.
ZP: Bol u prsima, u narodu poznatija kao sandžija, šta je uzrokuje, ima li veze sa srcem?
Dr Jahić: Bol u prsima, posebno ona koja traje duže od 15-ak minuta može biti vezana za koronarnu bolest srca kao što su infarkt srca i angina pectoris. U tom slučaju treba se odmah javiti nadležnom domu zdravlja. Međutim, u narodu poznato probadnje u prsima poznato kao „sandžija“ nije porijekla bolesti srca. Obično je riječ o „upali“ međurabarnih mišića koja se javi nakon pojačane fizičke aktivnosti. Nažalost, pacijenti nekada kada se razvije infarkt srca, potcjenjuju tegobe i misle da je „sandžija“ i ne javljaju se na vrijeme ljekaru što nekada zna biti veoma opasno.
ZP: Putujete na konferencije širom svijeta, koja su to najnovija medicinska dostignuća u svijetu kardiologije i koliko je BiH daleko od toga?
Dr Jahić: Savremena medicina je u značajnoj mjeri vezane za značajna finansijska sredstva. Bogata društva mogu priuštiti visko razvijenu zdravstvenu zaštitu, ali to ne znači da i države kao što je naša ne može pratiti temeljne savremene trendove u medicini. Po mom mišljenju, zdravstveni sisitem kod nas je nešto iznad prosjeka u poređenju sa drugim segmentima našeg društva, ali je neophodna značajna reforma zdravstvenog sisitema da bi u ovim okolnostima, sa sredstvima koja su nam na raspolaganju, zdravstveni sisitem bio efikasnii.
(razgovarala: S.M.)
