Dalal Midhat ima novi singl, koji je dostupan na svim digitalnim platformama u čak 256 zemalja širom svijeta. Riječ je o njenom prvom singlu na engleskom jeziku, a upravo to bio je, jedan od povoda za razgovor za ovom izvrsnom bh. pjevačicom.
Naime, singl je urađen u saradnji sa Otvorenom Mrežom, a posvećen je podizanju svijesti o doniranju organa i potrebi izmjene zakona o transplantaciji u našoj zemlji. Inače, otvorena mreža je svojim radijskim i televizijskim programom pomogla da problemi osoba kojim je potrebna tranplantacija postanu vidljivi kroz program transplantacija “Never Give Up”, te im pomogla u skupljanju novca da bi što prije bili transplantirani.
“S obzirom da već odavno sudjelujem u mnogim humanitarnim događajima u BiH, nakon što sam čula pjesmu istog naslova, shvatila sam da je njena moć i poruka u skladu sa programom Otvorene Mreže. U spotu se pojavljuju ljudi koji su transplantirani kroz njihov program. Nadam se da ću ovim projektom doprinijeti podizanju svijesti, novca i mogućih potrebnih izmjena postojećih zakona u BiH“ – kaže Dalal.
Ekipa našeg portala sa Dalal je razgovarala o mnogim temama, među ostalim primjetili smo i da je Dalal aktivna na društvenim mrežama pa smo je s tim u vezi pitali i koliko one zaista utiču na svijest ljudi, posebno mladih.
“Društvene mreže su neizostavan dio svakodnevnice i imaju moć da utiču na oblikovanje svijesti mladih ljudi. Zato je jako bitno da roditelji ne dopuste djeci da imaju profile ako im je dob ispod dozvoljene granice a veoma često se susrećem s tim, a i kada dosegnu tu dob da pokušaju svojoj djeci objasniti kako se ponašati na mrežama, s kime komunicirati itd. Iako su nekad odličan instrument za promociju jer neka dobra pjesma ili video vrlo brzo mogu postati viralni – mogu biti pogubne za tinejdžere u smislu zloupotrebe njihovih snimaka, slika ili postova što nekad rezultira ismijavanjem ili čak mobingom te mlade osobe na mrežama.”
Ipak, kako kaže mlađe generacije su uskraćene za brojna kulturna zbivanja. “Mi svi nekako mislimo da internet generacija ne mari za kulturu – ali ne može ni mariti ako im je mi ne ponudimo. Ja se nekad jako pozitivno iznenadim u komunikaciji sa mladima, njihovim projektima i inicijativama.”
Istina je i da se mladi danas zanimaju za kulturu, za film, najviše vjerovatno za muziku. Međutim, ono što se mladima servira je instant muzika koja će trajati jako kratko. “Bez obzira na medije i društvo, mladi će odabrati dobru muziku ako je čuju i budu imali sluha. A mnogi imaju, samo nemaju baš velikog izbora.”
Šta je čovjek bez snova?
Kao i svi ostali, kao mlada i Dalal je sanjala svoje snove, jer kako kaže “šta je čovjek bez snova. Mnogi su se ostvarili, ali ja ih imam još puno” – priča ona. Jedan od snova bila je i grupa Erato koju su činele ona i Aida Jašarević. “Vuče me nostalgija prema muzičkoj sceni kakva je bila u vrijeme Erata. Ta konkurencija, takmičenje, dodjele nagrada, festivali, druženja…”
Činjenica je da se kroz bendove pojedinac može ostvariti, međutim, kako tvrdi, uglavnom je to riječ o pop-rock bendovima, svjedoci smo postojanja nekih i po 30 godina. S druge strane, kada je riječ o boy-bendovima ili bendu kakav je bio Erato – to je kratkog vijeka. “Svi mi odrastemo i želimo nešto drugačije, nešto u skladu s našim godinama i muzikom koju smo u međuvremenu počeli stvarati, a koja jednostavno ne funkcioniše u višeglasju.”
Takmičenja, zvijezde i zvijezdice
Sarajevo se oduvijek pamtilo kao mjesto Pop i Rock muzike, danas našem gradu takvih muzičara nedostaje. “Mi nažalost ne brinemo o našim izvođačima niti ih podržavamo tako da i nije čudo da ih je sve manje i manje”– kaže Dalal.
Istovremeno ono čega imamo na pretek su muzičko-takmičarske emisije koje proizvode masu novih pjevača i najveći problem tu je što “većina ljudi koji se prijave na takav show žele svojih 5 minuta slave, a kada se muzikom bavite zbog slave a ne zbog muzike, to je kratkog vijeka.”
S druge strane, neki kvalitetniji show tipa “The Voice-a” u našoj zemlji vjerovatno nikad neće zaživjeti jer kod nas teško da iko može ispuniti uslove koje je npr. HRT morao ispuniti da bi taj show zaživio u Hrvatksoj. Nažalost, istina je da BiH zaostaje za svjetskim trendovima i u muzici, i u produkciji i to se, ističe Dalal, na Eurosongu najbolje vidjelo.
Ipak, tvrdi ona, kada je riječ o negativnim, odnosno, pozitivnim iskustvima sa Eurosonga “sva negativna iskustva su se desila da bi mogli da doživimo pozitivna. Što se tiče mene – moja muzika, moje djelo i lik postala je dostupna ljudima u Evropi i šire, tako da sad imam priliku raditi mnogo veće projekte, sa autorima iz raznih zemalja, a osim mene ljudi će svaki put uz moje ime pisati i ime naše države. I to je najpozitivnija stvar.”
Naposlijetku pitali smo Dalal i šta misli o projektima kakav je Zdravi portal – “Potrebno nam je puno više pozitivnih priča jer njima poništavamo one negativne kojim smo okruženi. Samo naprijed.”
(Zdravi portal)
