Reproduktivno zdravlje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti, u svim sadržajima koji se odnose na reproduktivni sistem i njegovo funkcionisanje.
Reproduktivni potencijal jedne zemlje čini kategorija fertilnog stanovništva starosti uglavnom od 17 do 35 godina iz kojeg se regrutuje najveći broj poroda. Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da su ljudi u mogućnosti da imaju zadovoljavajući i bezbjedan polni život. Isto tako i sposobnost da imaju potomstvo, kao i slobodu da odluče da li će ga imati, kada i koliko često. Sastavni dio ovoga je i pravo muškaraca i žena da budu informisani. Također bitno je i da imaju pristup bezbjednim, efektivnim, dostupnim i prihvatljivim metodama planiranja porodice po svom izboru i pravo na adekvatne usluge zdravstvene zaštite koji ženi omogućavaju bezbjednu trudnoću i porođaj.
Reproduktivna zdravstvena zaštita je skup metoda, tehnika i usluga koje doprinose reproduktivnom zdravlju i dobrobiti kroz sprečavanje i rješavanje reproduktivnih zdravstvenih problema. U to spada i seksualno zdravlje čija je svrha unapređenje kvaliteta života i ličnih veza, a ne samo savjetovanje i zaštita vezana za reprodukciju i polno prenosive infekcije.
FAKTORI REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA |
|||
biološki – genetski faktor, naslijeđeni poremećaji reprodukcije – oboljenja u toku života koja dovode do poremećaja reprodukcije |
društveni – životni standard – demografska piramida – stepen obrazovanja – zakonska podrška |
kulturološki – značaj braka i porodice kao društvene vrijednosti – odnos prema potomstvu (značaj muškog potomstva) |
životna sredina – voda, vazduh, hrana, okolina, uslovi života
|
Danas se međutim, od strane Svjetske zdravstene organizacije, poseban akcenat na polju reproduktivnog zdravlja stavlja na dva problema. Ti problemi su rizično seksualno ponašanje među mladima i smrtnost žena vezana za trudnoću. Rizično seksualno ponašanje među mladima ogleda se kroz promiskuitet, spolno prenosive bolesti, koje su ujedno i vodeći uzroci neplodnosti, zatim neželjene trudnoće koje predstavljaju problem u prvom smislu kod maloljetnih trudnica, sa etičkog, moralnog, zdravstvenog i ekonomskog aspekta.