Susret memorije, arhitekture i pop-kulture
Bosanskohercegovački umjetnik Amer Hadžić predstavit će samostalnu izložbu „WHATEVER“ u Muzejskoj galeriji Kavadarci u Sjevernoj Makedoniji, koja će biti otvorena u petak, 21. avgusta u 19:30 sati. Izložba se realizira u saradnji s Općinskim vijećem Kavadarci, a kroz spoj memorije i savremenosti, tradicionalne arhitekture, urbane kulture i globalne pop-kulture, Hadžić publici donosi promišljanje o identitetu, sjećanju i izazovima savremenog društva.
„Izložbom ‘WHATEVER’ želim otvoriti prostor u kojem će se susresti prošlost i sadašnjost, lično i kolektivno, poznato i neočekivano. Kontrasti, humor i ironija omogućavaju mi da govorim o ozbiljnim temama, ali i da posmatraču ostavim slobodu da u svakom djelu pronađe vlastito značenje i vlastitu priču“, istakao je Hadžić.
Hadžićev prepoznatljivi vizuelni jezik zasniva se na snažnim kontrastima: dotrajale fasade, beton i tragovi vremena susreću se s intenzivnim bojama, grafitima i poznatim likovima popularne kulture. Iza njihove prividne vedrine umjetnik otvara pitanja otuđenja, konzumerizma, savremene komunikacije, utjecaja digitalnog svijeta te odnosa čovjeka prema vlastitom identitetu i sjećanju.
Historičarka umjetnosti i kustosica izložbe, Zorica Tašovska Ilova, naglasila je posebnost Hadžićevog umjetničkog izraza. „U Hadžićevom radu prostor postaje nosilac memorije povezujući različite vremenske slojeve. Realno i simboličko pritom se prirodno prepliću, dok svakodnevni motivi dobijaju bezvremensko značenje“, navela je Tašovska Ilova.
Foto: IZLOŽBA ”WHATEVER“ BH. UMJETNIKA AMERA HADŽIĆA
Svoj osvrt na predstavljene radove dao je i historičar umjetnosti i kustos Trajče Cvetkov. „Hadžićevo slikarstvo dovodi u odnos trajno i prolazno, kolektivnu memoriju i instant-kulturu današnjice. Kontrast melanholičnih urbanih prostora i vedrih ikona pop-kulture, praćen humorom i suptilnom ironijom, omogućava umjetniku da progovori o međuljudskim odnosima i duhovnom osiromašenju društva“, kazao je Cvetkov.
Amer Hadžić rođen je 1987. godine u Sarajevu. Diplomirao je 2010. na Odsjeku za grafiku Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, u klasi profesora Salima Obralića, a titulu magistra grafike stekao je 2012. godine. U svom radu povezuje crtež, grafiku i slikarstvo s uličnom umjetnošću, pop-artom i grafiti kulturom, posebno se baveći reinterpretacijom arhitektonskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Autor je brojnih samostalnih izložbi, učesnik međunarodnih izložbi, simpozija, kolonija i projekata te dobitnik više nagrada u oblasti grafike i slikarstva. Član je ULUBIH-a, osnivač Udruženja „ArkA“, direktor Centra za umjetnost „ArkA“ i zaposlenik Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, a 2024. godine izabran je za člana Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
