Ako svakodnevno jedete puno hrane u kratkom vremenu, možete stvoriti poremećaj prehrane. To može uticati na vaše zdravlje na mnogo načina, ali dva glavna rizika su debljanje i pretilost. Upravo zbog toga morate postaviti cilj i jesti koliko vam zaista treba. Vježbajte, kontrolirajte porcije i birajte zdrave namirnice.
U nastavku pročitajte koje su to moguće posljedice prejedanja:
Dijabetes
Prejedanje može dovesti do dijabetesa. To znači da vaše tijelo ne može pravilno koristiti inzulin i kontrolirati razinu šećera u krvi. Vremenom dijabetes može oštetiti bubrege, oči i srce.
SAVJET: Što više znate o dijabetesu, bolje ćete preuzeti kontrolu nad svojim stanjem. Morat ćete pratiti vlastitu razinu šećera u krvi, jesti zdravu hranu i mnogo vježbati. Možda će vam trebati i lijekovi protiv dijabetesa.
Depresija i anksioznost
Poremećaj prejedanja utiče na raspoloženje. Prejedanje nas često veže za krevet što može dovesti do depresije i anksioznosti. Ljudi s ovakvim poremećajem u prehrani nerijetko osjećaju sram i krivnju zbog svog problema. Većina to pokušava sakriti.
SAVJET: Jedite zdravu hranu, vježbajte i osigurajte kvalitetan san jer zdrave navike mogu pomoći u borbi protiv tjeskobe ili depresije. Ako je problem ozbiljniji, liječenje može uključivati i psihoterapiju, antidepresive ili druge lijekove koji utIču na raspoloženje.
Problemi s probavom
Dugotrajna žgaravica i sindrom iritabilnog crijeva (IBS) česti su kod problema s prejedanjem. Ti problemi su često povezani s debljinom i pretilošću tako da liječnici ne mogu biti sigurni imate li zaista poremećaj ili samo višak kilograma.
SAVJET: Dugotrajna žgaravica može oštetiti želudac i jednjak. Ako se pojavljuje dva ili više puta sedmično, svakako se obratite ljekaru. On će vam propisati lijek ili plan prehrane. IBS možete kontrolirati zdravom prehranom ili rješavanjem stresa, a u težim slučajevima pomažu lijekovi.
Problemi sa žuči
Mnogi zdravstveni problemi počinju uz poremećaj prehrane. Pretilost, visoki kolesterol, visoki trigliceridi (masnoće u krvi) i jo-jo efekt debljanja ili mršanja, također povećavaju rizik od nastanka žučnog kamenca.
SAVJET: Ljekar može ukloniti kamenac hirurškim putem. Ponekad se propisuje lijek za otapanje žučnih kamenaca ali to nije dugoročno rješenje.
Moždani udar i bolesti srca
Visoki krvni pritisak i visoki holesterol mogu izazvati moždani udar i bolesti srca. Kada je krvni pritisak predugo visok, to opterećuje krvne žile. Visoki holesterol može začepiti arterije.
SAVJETI: Prestanite pušiti, smršajte i redovito vježbajte. Neka se vaša prehrana bazira na povrću, cjelovitim žitaricama i proteinima. U težim slučajevima, ljekar vam može propisati lijekove za snižavanje tlaka i kolesterola.
