Zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine
Smještena je 300 m istočno od Zavale , na zapadnom rubu Popovog polja, u općini Ravno te 12 km udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 km od grada Mostara. Ukupno je otkriveno oko 7014 metara podzemnih kanala.
Speleološke posebnosti ove jedinstvene spilje su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, čestu pojavu magle u dijelovima Absolonova kanala, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera.
Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine.
Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 91 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (locus typicus). U fauni Vjeternice veliki je broj uskih endema, tzv. stenoendema.
Unutarnja temperatura zraka je 11,4 °C, a vode 11,3 °C.
Novu topografsku kartu područja izradio je SO “Velebit”. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš Popovog polja je predmet modernih vrednovanje krškog krajolika. Paleontološka otkrića U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968 godine (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Najcjelovitiji paleontološki opis spilje do sada je uradio Mirko Malez, 1969. godine.
Vjetrenica je bila naseljena u kamenom dobu. U njoj se nalazi crtež nastao dvanaest tisuća godina prije Krista.
Vjetrenica danas
Pećina je bila elektrificirana u dužini od 1050 metara, staza s prekidima uređena do 1800 metara, a otvorena je za turističke posjete od 1964. godine. U posljednjem je ratu oprema posve uništena, ali je Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje obnovila turistički program uz provizorno osvjetljenje. Urađen je i ostvaren projekt suvremene elektrifikacije niskonaponskom strujom (Neil Keel).Program popularizacije obuhvatio je izradu web stranice, pokrenuti su kulturni susreti u Vjetrenici, tiskana prigodna poštanska marka, te su u domaćoj produkciji urađena dva dokumentarna filma s četiri nastavka.
Na prijedlog ANUBiH je kandidirana za UNESCO-ov spisak prirodne baštine. Za njegovu realizaciju bit će potrebno riještiti više pitanja kao što su prevrednovanje statusa Vjetrenice, obnoviti ratne ruševine u Zavali, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, i formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici. U neposrednoj blizini Vjetrenice nalazio se dvorac popovskog velikaša. Grob tog velikaša nalazi se na samom ulasku u pećinu.
