Kako je ideja rođena među Bosancima i Hercegovcima u Sloveniji prerasla u osnivanje prve bosanskohercegovačke masonske lože, izgradnju Hrama u Sarajevu i međunarodno priznatu organizaciju? O tome govori knjiga „Zidanje slobode“ novinarke i književnice Adriane Kuči, predstavljena 18. novembra u Sarajevu.
O nastanku knjige „Zidanje slobode: Počeci i stvaranje Slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini“, historiji organizacije i ljudima koji su učestvovali u njenom stvaranju govorili su autorica i prof. dr. Edvin Dervišević, jedan od osnivača bosanskohercegovačkog slobodnog zidarstva i njegov prvi Veliki majstor. Priča koju donosi knjiga počinje u Sloveniji, gdje je Edvin Dervišević nakon rata živio i postao član slobodnozidarske zajednice. Njegova ideja o osnivanju bosanskohercegovačke lože, uz podršku slovenačkih i austrijskih slobodnih zidara, dovela je do osnivanja Lux Bosniae 1999. godine. U godinama koje su uslijedile izgrađen je prvi masonski Hram u Sarajevu, osnovane su nove lože, a 2005. godine uspostavljena je samostalna Velika loža Bosne i Hercegovine.
Upravo tih prvih petnaest godina, od 1999. do 2014. godine, predmet su istraživanja Adriane Kuči. Kroz arhivske dokumente, fotografije i razgovore s neposrednim učesnicima, autorica rekonstruira događaje koji su oblikovali organizaciju, ali i lične priče ljudi koji su je stvarali.



FOTO: Promocija knjige „Zidanje slobode“ novinarke i književnice Adriane Kuči u Sarajevu
„Kada sam počela raditi na knjizi, bilo mi je jasno da iza historijskih datuma, institucija i simbola postoje mnogo zanimljivije priče o ljudima. O njihovim uvjerenjima, ambicijama, hrabrosti, ali i slabostima i proturječjima. Nisam željela stvarati mitove niti bilo kome pisati ljepšu historiju. Željela sam zabilježiti ono što ljudi pamte, pronaći dokumente koji o tome svjedoče i sačuvati te priče od zaborava. Historija ne pripada samo onima koji su je stvarali. Važno je da ostane dostupna i onima koji dolaze poslije nas“, poručila je Kuči.
Posebno mjesto u knjizi zauzimaju svjedočanstva osnivača, među kojima su Edvin Dervišević, Mirsad Đugum i akademski slikar Ismar Mujezinović, koji je učestvovao i u projektiranju prvog masonskog Hrama u Sarajevu. Njihova sjećanja govore o počecima organizacije u poslijeratnim okolnostima, međunarodnoj saradnji i pokušajima da se zajedništvo gradi preko nacionalnih, vjerskih i drugih podjela.
Govoreći o značaju knjige, prof. dr. Edvin Dervišević naglasio je da njena vrijednost nadilazi dokumentiranje historije jedne organizacije.
„Slobodno zidarstvo je prije svega priča o vrijednostima, odgovornosti prema drugima, slobodi mišljenja, toleranciji i neprekidnom nastojanju da čovjek bude bolji od onoga što je bio jučer. Bosna i Hercegovina ima složenu historiju, često obilježenu podjelama i sukobima. Upravo zato smatram važnim da govorimo o ljudima koji su, uprkos razlikama, nastojali graditi zajedništvo i njegovati dijalog. Njihove priče ne treba ni idealizirati ni prešućivati. Treba ih istražiti, dokumentirati i prepustiti čitaocima da o njima donesu vlastiti sud“, kazao je Dervišević.
Knjiga „Zidanje slobode“ nastala je povodom obilježavanja 25 godina autohtonog slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini. Uz historijski pregled i neposredna svjedočanstva, donosi i objašnjenja filozofije, simbolike i organizacije masonerije, pružajući čitaocima priliku da se s ovom temom upoznaju izvan uobičajenih pretpostavki i teorija koje je prate. Za Adrianu Kuči, bosanskohercegovačku i slovenačku novinarku i književnicu, autoricu romana „I prljavo i plavo“, „Ime mi je Sarajevo“, „Noč, ko je preplavala reko“ i „Lili Bosniae“, ovo djelo predstavlja istraživački iskorak u dokumentiranje savremene historije.
Sarajevska promocija otvorila je razgovor o važnosti čuvanja historijskih svjedočanstava, ali i o vrijednostima na kojima je bosanskohercegovačko slobodno zidarstvo nastajalo.
„Sloboda nije završeno zdanje. Ona se gradi, strpljivo, odgovorno i svakoga dana“, zaključio je Dervišević.



