Konzumiranje alkohola duboko je prisutno u mnogim društvenim i kulturnim običajima. Iako se često povezuje s opuštanjem, proslavama i druženjem, alkohol je psihoaktivna supstanca koja utiče na rad mozga, ponašanje i sposobnost donošenja odluka. Njegove posljedice mogu biti zdravstvene, psihološke, porodične i društvene.
Pripremila: Edina Pačuković, magistar zdravstvene njege i terapije
Kako alkohol djeluje na organizam?
Alkohol djeluje na centralni nervni sistem i mijenja komunikaciju između nervnih stanica. Čak i manje količine mogu uticati na koncentraciju, koordinaciju pokreta, procjenu rizika i brzinu reagiranja.
S povećanjem koncentracije alkohola u krvi rastu i rizici od ozbiljnih posljedica, uključujući poremećaj svijesti, povraćanje, povrede i trovanje alkoholom. Dugotrajna i prekomjerna konzumacija povezana je s brojnim zdravstvenim problemima:
• Bolestima jetre, uključujući cirozu;
• Povišenim krvnim pritiskom i srčanim oboljenjima;
• Povećanim rizikom od razvoja više vrsta raka;
• Poremećajima pamćenja i kognitivnih funkcija;
• Poremećajima spavanja i mentalnog zdravlja;
• Razvojem zavisnosti od alkohola.
Alkohol je dokazani karcinogen i povezan je s povećanim rizikom od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojke. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ne postoji potpuno bezrizičan nivo konzumacije alkohola. Rizik zavisi od količine, učestalosti, obrasca konzumiranja i individualnih zdravstvenih okolnosti.
Alkohol mijenja ponašanje i donošenje odluka
Jedan od najznačajnijih efekata alkohola jeste smanjenje sposobnosti samokontrole i realne procjene situacije.
Osoba pod uticajem alkohola može pokazivati izraženiju impulsivnost, sklonost rizičnim odlukama, emocionalnu nestabilnost ili agresivno ponašanje.
Međutim, alkohol ne djeluje jednako na sve osobe i ne predstavlja opravdanje za nasilje ili neodgovorno ponašanje.
Posebno zabrinjava povezanost prekomjernog konzumiranja alkohola s porodičnim sukobima, međuljudskim nasiljem, narušenim odnosima i problemima na radnom mjestu.
Alkohol i sigurnost u saobraćaju
Vožnja pod uticajem alkohola jedan je od značajnih preventabilnih faktora rizika za nastanak prometnih nesreća.
Alkohol usporava reakcije, narušava koordinaciju, smanjuje pažnju i otežava procjenu udaljenosti i brzine.
Opasnost nije ograničena samo na vozače automobila. Pod uticajem alkohola povećava se rizik i kod motociklista, biciklista i pješaka.
Mladi i alkohol – poseban javnozdravstveni izazov
Adolescencija je period intenzivnog fizičkog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Mozak adolescenata još uvijek prolazi kroz intenzivan razvoj, posebno područja odgovorna za kontrolu impulsa, planiranje i donošenje odluka.
Konzumiranje alkohola u ovom periodu povezano je s povećanim rizikom od povreda, problema u učenju, rizičnog ponašanja i razvoja problema povezanih s alkoholom kasnije u životu. Rano započinjanje konzumacije alkohola može dodatno povećati rizik od razvoja štetnih obrazaca pijenja.
Najsigurnija odluka je ne upravljati vozilom nakon konzumiranja alkohola, bez obzira na subjektivni osjećaj sposobnosti za vožnju.
Mladi ponekad počinju konzumirati alkohol zbog radoznalosti, društvenog pritiska ili želje za prihvaćanjem.
Zato je važno da edukacija ne bude zasnovana samo na zabranama, nego i na razvijanju životnih vještina, samopouzdanja i sposobnosti odbijanja neželjenih pritisaka.
Kako prepoznati opasno trovanje alkoholom?
Trovanje alkoholom može biti životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Znakovi koji zahtijevaju hitnu reakciju uključuju:
• Nemogućnost buđenja ili gubitak svijesti;
• Sporo, nepravilno ili otežano disanje;
• Ponavljano povraćanje uz smanjenu svijest;
• Konvulzije;
• Izrazitu pothlađenost ili plavičastu boju kože.
Osobu s poremećajem svijesti ne treba ostavljati samu niti pokušavati otrijezniti hladnim tušem, kafom ili drugim kućnim metodama. Također, ne treba izazivati povraćanje niti davati hranu ili piće osobi koja ima smanjenu svijest.
Potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć, održavati tjelesnu toplinu osobe i pratiti njeno disanje.
Ako je osoba bez svijesti, ali normalno diše, treba je postaviti u bočni položaj, uz stalno praćenje disanja. Ako ne diše normalno, potrebno je odmah započeti kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR) i postupati prema uputama dispečera hitne medicinske pomoći.
Važno je ne čekati da se pojave svi simptomi trovanja. Svaki ozbiljan znak zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Odgovornost je zajednička
Prevencija štetne upotrebe alkohola zahtijeva kombinaciju zdravstvenog obrazovanja, dostupne stručne pomoći, odgovorne društvene politike i podrške porodici. Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na mlade, rano prepoznavanje rizičnog konzumiranja i smanjenje stigme prema osobama koje imaju problem s alkoholom. Posebno je važno razumjeti da alkohol nije bezazlen dio društvenog života. Njegove posljedice ne završavaju prestankom opijenosti, nego mogu ostaviti dugoročne posljedice na zdravlje, porodične odnose, obrazovanje, radnu sposobnost i sigurnost drugih ljudi.
Odgovoran odnos prema alkoholu nije samo pitanje individualnog zdravlja. To je i pitanje sigurnosti porodice, saobraćaja, radnog okruženja i cjelokupne zajednice. Prevencija zato nije samo zdravstvena preporuka, nego odgovornost svakog pojedinca i društva u cjelini.
