Pušenje cigareta i konzumiranje nargile često se doživljavaju kao dio svakodnevnice, druženja ili način opuštanja. Međutim, iza ovih navika kriju se ozbiljni zdravstveni rizici koji mogu ostaviti dugoročne posljedice na organizam. Posebno zabrinjava sve veća društvena prihvaćenost nargile među mladima, uz pogrešno uvjerenje da je ona manje štetna od cigareta.
Pripremila: Dr Džana Okanović
Duhan – jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti
Duhanski dim sadrži hiljade hemijskih supstanci, među kojima su brojne toksične i kancerogene. Nikotin, jedna od glavnih sastavnica duhana, izaziva zavisnost i otežava prestanak pušenja.
Dugotrajna izloženost duhanskom dimu povezana je s povećanim rizikom od nastanka brojnih bolesti, uključujući:
- Rak pluća, usne šupljine, grla i drugih organa;
- Hroničnu opstruktivnu bolest pluća;
- Srčani i moždani udar;
- Bolesti krvnih sudova i poremećaje cirkulacije;
- Smanjenu plodnost i komplikacije tokom trudnoće;
- Slabljenje respiratorne funkcije i povećanu osjetljivost na infekcije.
Štetne posljedice ne pogađaju samo osobe koje puše. Pasivno pušenje, odnosno udisanje duhanskog dima iz okoline, također povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Posebno su ugrožena djeca, trudnice i osobe s hroničnim oboljenjima.
Nargila – ugodan miris ne znači manju štetnost
Jedna od najčešćih zabluda jeste da voda kroz koju prolazi dim nargile filtrira štetne materije i čini njegovo udisanje sigurnijim.
U stvarnosti, voda ne uklanja većinu opasnih supstanci. Dim nargile može sadržavati nikotin, ugljenmonoksid, teške metale i kancerogene materije.
Dodatni rizik predstavlja ugljen koji se koristi za zagrijavanje duhana, jer tokom sagorijevanja oslobađa značajne količine ugljenmonoksida.
Za razliku od cigarete, čije pušenje obično traje nekoliko minuta, jedna sesija konzumiranja nargile može trajati između 30 i 60 minuta, pa i duže. Tokom tog perioda osoba može udahnuti znatno veću ukupnu zapreminu dima nego prilikom pušenja jedne cigarete. Ipak, količina udahnutog dima ne može se direktno izjednačiti s jednakim zdravstvenim rizikom od određenog broja cigareta.
Aromatizirani duhan, voćni mirisi i društveni ambijent mogu stvoriti lažan osjećaj sigurnosti, posebno kod adolescenata.
Zašto su mladi posebno ugroženi?
Mozak se razvija tokom adolescencije i ranog odraslog doba. Izloženost nikotinu u ovom periodu može uticati na razvoj moždanih sistema povezanih s pažnjom, učenjem, raspoloženjem i kontrolom impulsa.
Rano eksperimentisanje s duhanom povećava vjerovatnoću razvoja nikotinske zavisnosti. Društveni pritisak, želja za pripadanjem grupi, dostupnost proizvoda i uticaj društvenih mreža mogu doprinijeti početku konzumiranja.
Zbog toga prevencija ne treba biti zasnovana isključivo na upozoravanju na posljedice. Mladi trebaju razvijati sposobnost donošenja informisanih odluka, prepoznavanja društvenog pritiska i usvajanja zdravijih načina suočavanja sa stresom.
Prestanak pušenja donosi zdravstvene koristi
Organizam počinje ostvarivati koristi ubrzo nakon prestanka pušenja. S vremenom se poboljšavaju cirkulacija i respiratorna funkcija, a smanjuje se rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i pojedinih vrsta raka.
Prestanak nije uvijek jednostavan jer nikotin izaziva zavisnost. Stručna podrška, savjetovanje, bihevioralne intervencije i odgovarajuća terapija mogu značajno povećati vjerovatnoću uspješnog prestanka.
Prevencija počinje informacijom, ali se gradi podrškom
Zaštita zdravlja zahtijeva zajedničko djelovanje porodice, obrazovnih ustanova, zdravstvenih radnika i lokalne zajednice.
Važno je razvijati okruženje u kojem nepušenje predstavlja društvenu normu, a osobe koje žele prestati pušiti imaju pristup podršci bez osuđivanja.
Duhan i nargila nisu bezazlene društvene navike. Informisanost, prevencija i pravovremena podrška ključni su koraci u smanjenju njihovih štetnih posljedica i stvaranju zdravije zajednice.
