Druga Škola pedijatrijske alergologije s međunarodnim učešćem okupila je brojne domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti pedijatrije, alergologije, imunologije i drugih srodnih medicinskih disciplina. Kroz stručna predavanja, prikaze kliničkih slučajeva i panel-diskusije, učesnici su imali priliku unaprijediti znanja i razmijeniti iskustva o savremenoj dijagnostici i liječenju alergoloških bolesti kod djece.
Škola je nastala iz želje da se unaprijedi zdravstvena zaštita djece koja se suočavaju s alergološkim oboljenjima, a nakon uspješne prve realizacije 2025. godine, ovogodišnji skup potvrdio je potrebu za kontinuiranom edukacijom zdravstvenih radnika u ovoj oblasti. Organizator događaja bio je Odjel za alergologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Discipline za nauku i nastavu KCUS-a i Udruženja pedijatara u Bosni i Hercegovini.
Smjernici i protokoli
Tokom uvodnog obraćanja istaknuto je da su alergološke bolesti u porastu te da procjene govore kako će između 30 i 35 posto djece tokom djetinjstva razviti neki oblik alergološkog oboljenja. Upravo zbog toga, jedan od ključnih ciljeva Škole jeste pružiti ljekarima, posebno onima koji rade u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, teorijska i praktična znanja koja će moći primijeniti u svakodnevnom radu.
„Ova Škola postaje tradicija i namjeravamo je nastaviti organizovati. Želimo da kolege, kada se susretnu s djetetom kod kojeg postoji sumnja na alergološko oboljenje, imaju jasne smjernice i protokole – od toga kako pristupiti pacijentu i kada inicirati testiranje, do pravilne interpretacije rezultata. Posebno je važno da prepoznaju anafilaksiju i znaju pravovremeno reagovati. Kada postoji sumnja na anafilaksiju, adrenalin ne smije biti odgođen. Pravovremena reakcija može biti presudna za ishod liječenja“, kazala je dr. sci. med. Adisa Čengić, predsjednica Organizacionog odbora.
FOTO: Druga Škola pedijatrijske alergologije
O značaju šireg pristupa alergološkim oboljenjima govorio je i prim. sci. dr. med. Sanko Pandur, direktor Insituta na nauku i nastavu KCUS-a ukazujući na promjene u savremenoj medicini i potrebu da zdravstveni radnici kontinuirano prilagođavaju svoja znanja novim saznanjima i okolnostima. Posebno je naglasio važnost zajedničkog djelovanja različitih medicinskih disciplina u odgovoru na sve veći broj alergoloških oboljenja, ali i potrebu za dodatnom edukacijom kada je riječ o prepoznavanju i zbrinjavanju anafilaktičkih reakcija kod djece.
Prim.dr.sci.med, Mirza Halimić, direktor Discipline za zdravlje djeteta osvrnuo se na značaj razmjene znanja i iskustava među stručnjacima, ističući da razvoj tehnologije i savremene medicine zahtijeva stalno stručno usavršavanje.
„Razvoj tehnologije predstavlja i garanciju razvoja medicine, ali da bismo išli u korak sa savremenim tokovima, moramo biti spremni učiti jedni od drugih i razmjenjivati iskustva. Ako
ono što danas naučimo već sutra primijenimo u svojim ordinacijama, onda smo sigurni da ovakvi skupovi imaju pravi smisao“, poručio je prim. dr. Halimić.
Stručni program obuhvatio je niz aktuelnih tema iz pedijatrijske alergologije, uključujući hereditarni angioedem, hroničnu spontanu urtikariju, alergijsku astmu, atopijski dermatitis, alergije na hranu, alergije i vakcinaciju te alergijske reakcije na ubod pčele i ose. Poseban fokus stavljen je na anafilaksiju, njeno pravovremeno prepoznavanje i hitne terapijske postupke.
Mitovi u alergologiji
Međunarodnu dimenziju skupu dali su i predavači iz Engleske, Turske i Hrvatske, među kojima je bila prof. dr. sci. Arzu Bakırtaş, predsjednica Turskog udruženja za pedijatrijsku alergologiju, imunologiju i astmu, dr Aida Šemić -Jusufagić, konsultatnt za pedijatrijsku alergologiju u Leeds teaching hospital, te doc. dr. sci. Nives Pustišek iz Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Kroz dvije panel-diskusije otvorena su i pitanja čestih mitova i zabluda u alergologiji, kao i dilema s kojima se pedijatri susreću u svakodnevnoj kliničkoj praksi – od prvih simptoma do postavljanja dijagnoze i donošenja odluka o liječenju.
Organizatori su istakli da alergološka oboljenja, iako se ponekad ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, mogu značajno narušiti kvalitet života djece i njihovih porodica. Zbog toga je cilj ovakvih edukacija razvijati individualizovan i multidisciplinaran pristup svakom pacijentu, unaprijediti spremnost zdravstvenih radnika i osigurati pravovremenu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
Druga Škola pedijatrijske alergologije još jednom je potvrdila važnost kontinuirane stručne edukacije i povezivanja medicinskih stručnjaka, uz zajednički cilj – kvalitetniju brigu o zdravlju djece i bolje ishode liječenja.
