Izložba „Imerzivne stvarnosti: TRANSmedijalni Futurizam“ od 15. oktobra u Historijskom muzeju BiH
Rikardo Druškić otvorit će 15. oktobra u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu izložbu „IMERZIVNE STVARNOSTI: TRANSmedijalni Futurizam“. Povezujući slikarstvo, animaciju, film, zvuk, svjetlosne instalacije i virtualnu stvarnost, autor istražuje porijeklo, identitet i odnos čovjeka prema tehnologiji, omogućavajući publici da uđe u imaginarni univerzum XANTEA 2502 i svijet njegovih slika upozna iznutra. Uoči otvaranja izložbe, Blu, centralni junak imaginarnog svijeta XANTEE, gostovao je kod novinarke Emele Burdžović i poručio da dolazi iz ljubavi i želi podsjetiti čovječanstvo na empatiju i odgovornost prema planeti.
„Dolazim iz budućnosti, sa planete XANTEA 2502. Naša namjera je da prenesemo poruku. Ne želimo ništa loše čovječanstvu. Naprotiv. Došli smo u ljubavi, ali ono što vidimo na vašoj planeti nije dobro. Ako nastavite ovim putem, uništit ćete svoju planetu. Niko ne treba biti uznemiren našim dolaskom, mi nismo ovdje da vam naudimo. Mi smo ovdje da vas podsjetimo na ono što ste možda zaboravili. Na ljubav, empatiju i odgovornost prema planeti“, istakao je Blu.
FOTO: Rikardo Druškić
Radnja XANTEE smještena je na fikcionalnu planetu u 2502. godini, gdje koegzistiraju mitološka bića, svjesni roboti i futuristički pejzaži. U središtu tog svijeta nalazi se Blu, čija porodična priča otvara pitanja nasljeđa i unutrašnjih konflikata. Njegov otac je Solomon, a majka Lira, šamanka koja predstavlja vezu s drevnim, intuitivnim i duhovnim slojem XANTEE. Bluovu priču dodatno razvija animirani film „Blu: Long Night of the Soul“, realizovan u saradnji sa Sašom Peševskim, koji produbljuje psihološki i simbolički sloj projekta.
Elma Hodžić u kritičkom osvrtu na ciklus XANTEA 2502 povezuje ovaj fikcionalni svijet s dilemama savremenog čovjeka: „Fokus narativa na autonomne mašine koje tragaju za samospoznajom odražava ljudsku borbu za identitet i slobodu izbora, naročito u kulturi sve više oblikovanoj algoritmima, nadzorom i mehanizacijom mišljenja. Kroz ove teme, XANTEA 2502 istražuje granice između organskog i vještačkog, svjesnog i računskog, duhovnog i materijalnog. Sukob robota s pitanjima identiteta, svrhe i morala funkcioniše kao alegorija ljudskog stanja, naglašavajući trajnu važnost mitoloških struktura za razumijevanje etičkih i egzistencijalnih dilema“, navela je Hodžićeva.
XANTEA je nastala povezivanjem dva Druškićeva ranija ciklusa: „Embodiment of the Invisible“, posvećenog podsvijesti i mitologiji, i „Mundus Novus“, koji istražuje tehnološku revoluciju. Njihov spoj postao je osnova za razvoj svijeta koji se iz slikarstva proširio u druge medije. Prema riječima autora, razvoj VR iskustva trajao je približno tri godine, uz velika finansijska ulaganja. Originalne slike poslužile su kao polazište za trodimenzionalne prostore u kojima likovi dobijaju pokret, zvuk i prisutnost.
Ulaznice za izložbu „IMERZIVNE STVARNOSTI: TRANSmedijalni Futurizam“ koja će biti otvorena do 15. novembra, dostupne su putem platforme Fiestalama.
Realizaciju izložbe podržali su Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Telemach, Blum Institut, Submarine i MAPTOBE.
Rikardo Druškić rođen je 1990. godine u Zagrebu, a živi i stvara u Sarajevu. Njegov umjetnički rad obuhvata slikarstvo, murale, ilustraciju i digitalnu umjetnost. Izlagao je samostalno i na grupnim izložbama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, uključujući New York, Berlin, Brisel, Beč i Barcelonu. Bio je među finalistima takmičenja Art Revolution Taipei 2014. godine, kada su dva njegova rada predstavljena i na ekranima njujorškog Times Squarea.
