Iako se o raku prostate nerado govori, ova dijagnoza godišnje pogađa sve veći broj muškaraca u Bosni i Hercegovini. Nažalost, i dalje se često otkriva prekasno, a i kada se liječenje završi, pacijenti ostaju bez odgovarajuće podrške. O izazovima liječenja, postoperativnom oporavku i ulozi udruženja pacijenata razgovaramo s prof.dr.sc. prim. Senadom Bajramovićem, specijalistom urologije i Seadom Sefićem, predsjednikom Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH.
Ilustracija/ preventivni pregled muškaraca
Doktore Bajramoviću, u Kantonu Sarajevo je nedavno završen program skrininga za rak prostate. Možete li nam reći više o njegovom značaju i rezultatima?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Skrining program je važan korak naprijed. Zahvaljujući saradnji s Ministarstvom zdravstva KS, rak prostate je uvršten u sistemsku prevenciju. Odziv je bio dobar s obzirom na to da se radi o relativno novoj inicijativi, ali i dalje imamo problem što pacijenti dolaze tek kada se simptomi već razviju. Rano otkrivanje je ključno.
Koliko se BiH po tim pokazateljima razlikuje od Evropske unije?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Rak prostate je u FBiH na drugom mjestu po pojavnosti i uzroku smrtnosti pacijenata. Ti podaci su u skladu sa podacima u EU, s tim da je nažalost incidenca raka prostate u odmakloj fazi veća u FBiH nego u zemljama EU.
Kada govorimo o liječenju – koje su dostupne operativne metode?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Ukoliko je bolest lokalizovana isključivo na prostatu, zlatni standard liječenja predstavlja radikalna prostatektomija. U našoj ustanovi se trenutno izvodi otvorena retropubična radikalna prostatektomija, dok su u svijetu sve češće prisutne i laparoskopske te robotski asistirane metode. Sve tri metode su jednako efikasne u uklanjanju tumora, ali minimalno invazivne (laparoskopske i robotske) operacije omogućavaju brži postoperativni oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.
Šta je, po vašem mišljenju, najvažnije u tretmanu pacijenata?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Pored uklanjanja tumora, najvažniji cilj je očuvanje kvaliteta života. To znači povratak kontrole mokrenja i seksualne funkcije. Pacijent mora moći nastaviti normalan život, i fizički i psihološki.
Kakva je praksa u rehabilitaciji nakon operacije?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Rehabilitacija se sastoji od dva dijela: fizičke rehabilitacije (kontrola mokrenja) i seksualne rehabilitacije (erektilna funkcija). Kod inkontinencije imamo konzervativni pristup do 12 mjeseci, a penilna rehabilitacija se prilagođava svakom pacijentu.
A šta kada rehabilitacija ne daje željene rezultate?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Kada konzervativna rehabilitacija ne daje rezultate, pacijentima su na raspolaganju hirurške opcije – ugradnja muške mrežice (slinga) ili vještačkog sfinktera. Obje metode omogućavaju ponovnu kontrolu mokrenja, čime se eliminira potreba za korištenjem uložaka ili pelena. Trenutno u našoj ustanovi izvodimo ugradnju mrežica, a u planu nam je i pokretanje programa ugradnje vještačkog sfinktera, kao i penilnih proteza – s ciljem sveobuhvatnog pristupa rehabilitaciji kvaliteta života nakon prostatektomije
Gospodine Sefiću, Udruženje koje vodite već godinama se bori za prava i bolji tretman oboljelih od raka prostate, kao i raka testisa. Kako vi vidite svoju ulogu u ovom procesu?
Sead Sefić: Naša primarna uloga je da budemo glas pacijenata i zagovornici njihovih prava. Fokusirani smo na rano otkrivanje raka prostate, promociju važnosti skrininga i edukaciju o muškom zdravlju. Takođe, pružamo ključne informacije o životu nakon operacije, objasnivši pacijentima koje opcije imaju i gdje mogu potražiti stručnu pomoć. Od trenutka osnivanja, uspjeli smo značajno podići svijest o ovom pitanju, kako u javnosti, tako i unutar zdravstvenog sistema. Postali smo član Europa Uomo, evropske mreže udruženja oboljelih od raka prostate, što je potvrda da naš rad prepoznaju i cijene van granica Bosne i Hercegovine.
Kako gledate na budućnost tretmana raka prostate u FBiH?
Sead Sefić: Vjerujem da se pomaci dešavaju i da idemo naprijed, ali je tempo još uvijek usporen. Mnogo toga treba unaprijediti, od dostupnosti savremene terapije do unapređenja operativnih procedura koje bi pacijentima omogućile bolje ishode liječenja. Pored toga, ono što često ostaje u sjeni je život pacijenta nakon operacije.
Zato smatram da kvalitet života mora postati ravnopravan dio tretmana. Nije dovoljno da pacijent preživi dijagnozu. Cilj mora biti da mu se omogući život bez bola, bez straha i bez stigme. To znači imati pristup rehabilitaciji, podršci i informacijama koje vraćaju samopouzdanje i funkcionalnost. Borba protiv raka ne završava u operacionoj sali – ona se nastavlja u svakodnevnom životu.
Doktore, mislite li da zdravstveni profesionalci mogu uraditi više?
Prof.dr.sc. prim. Seanad Bajramović: Zdravstveni profesionalci u BiH zaista su posvećeni i svakodnevno rade u najboljem interesu pacijenata. Međutim, ograničava nas niz sistemskih problema. Svaki kanton ima vlastiti pristup, različite nivoe organizacije zdravstvene zaštite i, nažalost, često neusklađene procedure. Zato je ključno uspostaviti jedinstven, nacionalni program koji bi omogućio jednak pristup savremenim terapijama i operativnim zahvatima, bez obzira na to gdje pacijent živi. Naprimjer, iako smo uspjeli da ugradnja arteficijelnog sfinktera uđe u vertikalni program finansiranja, ta mogućnost se još uvijek ne provodi u praksi. Imamo znanje, iskustvo i kadar koji je educiran za izvođenje naprednih procedura. Ono što nam nedostaje jeste sistem koji će to prepoznati, pratiti i omogućiti dosljednu primjenu u korist pacijenata
I za kraj – vaša poruka muškarcima širom BiH?
Sead Sefić: Ne čekajte simptome. Od 50. godine idite redovno na preglede. Ako imate porodičnu historiju raka, krenite i ranije. Radite samopreglede testisa, slušajte svoje tijelo i razgovarajte s ljekarima – ne s internetom. Prevencija je snaga.
Dr. Senad Bajramović: Slažem se. Rak prostate se može izliječiti – ali samo ako se otkrije na vrijeme. Preventiva spašava život.
Rak prostate ne mora biti smrtna presuda, ali ni početak tihe patnje nakon operacije. Pravovremena dijagnoza, kvalitetna terapija i fokus na život poslije bolesti su temelji dostojanstvene borbe. Da bi svaki muškarac u BiH imao jednak pristup savremenom tretmanu i rehabilitaciji, sistem mora postati partner, a ne prepreka. Glasovi poput onih koje su podijelili dr. Senad Bajramović i Sead Sefić daju nadu da ćemo uskoro o raku govoriti otvoreno i živjeti bolje nakon njega.
