Bruksizam, odnosno nesvjesno stiskanje i škripanje zubima, postao je sve češći problem u modernom društvu.
Pripremio: Amer Džekman, doktor dentalne medicine
Smatra se da pogađa između 10% i 30% populacije, pri čemu većina osoba nije ni svjesna ovog stanja. Iako se bruksizam može javiti i tokom dana, češće se pojavljuje noću, što otežava njegovo prepoznavanje i liječenje.
Uzroci bruksizma
Iako tačan uzrok bruksizma još nije u potpunosti razjašnjen, naučna istraživanja ukazuju na nekoliko ključnih faktora koji mogu doprinijeti njegovom razvoju:
- Stres i anksioznost – povećana aktivnost žvačnih mišića često je povezana s emocionalnim napetostima.
- Nepravilnosti u zagrizu – loše usklađeni zubi mogu izazvati neravnomjeran pritisak i nesvjesno stezanje.
- Neurološki i genetski faktori – studije su pokazale da osobe čiji roditelji pate od bruksizma imaju veći rizik da i same razviju ovo stanje.
- Upotreba stimulansa – kofein, alkohol i određeni lijekovi mogu povećati učestalost i intenzitet škripanja zubima.
Simptomi i posljedice
Bruksizam može uzrokovati niz simptoma, uključujući:
- Pretjerano trošenje gleđi i povećanu osjetljivost zuba;
- Glavobolje i bolove u području vilice, uha i vrata;
- Ukočenost mišića lica i umor pri buđenju;
- Mikropukotine i lomljenje zuba;
- Problemi s temporomandibularnim zglobom (TMZ), što može dovesti do otežanog otvaranja usta i bolova pri žvakanju.
Dijagnoza i metode liječenja
Bruksizam se najčešće otkriva tokom stomatološkog pregleda kada stomatolog primijeti karakteristična oštećenja na zubima. U težim slučajevima može se koristiti polisomnografija – metoda koja prati moždanu aktivnost, disanje i mišićne kontrakcije tokom sna.
Liječenje bruksizma zavisi od njegovog uzroka i intenziteta. Najčešće metode uključuju:
- Nošenje zaštitnih udlaga – individualno izrađene udlage štite zube od trošenja i rasterećuju mišiće vilice.
- Ortodoncija – u slučajevima kada je nepravilni zagriz uzrok problema.
- Fizikalna terapija i vježbe za vilicu – poboljšanje pokretljivosti i smanjenje napetosti mišića.
- Psihološka terapija i tehnike upravljanja stresom – mindfulness, meditacija i kognitivno-bihevioralna terapija pokazale su se kao korisne u smanjenju bruksizma povezanog sa stresom.
Može li se bruksizam spriječiti?
Prevencija bruksizma uključuje smanjenje faktora rizika i usvajanje zdravih navika:
- Redovni stomatološki pregledi omogućavaju rano otkrivanje problema;
- Opuštajuće rutine prije spavanja mogu smanjiti noćno škripanje zubima;
- Izbjegavanje kofeina, alkohola i stimulativnih supstanci;
- Svjesnost o dnevnom stezanju zuba i kontrola navika poput grickanja noktiju i olovaka.
Bruksizam nije samo estetski problem, već ozbiljno stanje koje može dovesti do dugoročnih oštećenja zuba, bolova i problema sa zglobovima. Prepoznavanje simptoma na vrijeme i pravovremena terapija ključni su za očuvanje oralnog zdravlja.
Ako primijetite bilo koji od simptoma, u stomatološkoj ordinaciji Dr Džekman možete dobiti stručnu procjenu vašeg stanja, savjet o najboljim metodama zaštite te izradu individualno prilagođenih udlaga koje će pomoći u očuvanju vaših zuba i smanjenju nelagode.
Zakažite vaš pregled na broj 060 310 52 95.
