Liječenje i prevencija dijabetičke retinopatije

0

Autor: mr sc. Bojan Kozomara dr medicine

Dijabetička retinopatija se smatra komplikacijom izazvanom dijabetesom koja pogađa oči. Uzrokuje je oštećenje krvnih sudova koji se nalaze na tkivu osjetljivom na svjetlost, a smješteni su sa zadnje strane oka.

Dijabetičari imaju veći rizik od oboljenja na očima od drugih ljudi. Kod ovih pacijenata najčešće stanje oboljenja oka je dijabetička retinopatija. Ukoliko se ne tretira na vrijeme može da bude veoma opasna pa čak i da dovede do sljepoće.

Dijabetička retinopatija je uzrokovana promjenama na mrežnjači krvnih žila. Mrežnjača je vrlo tanak sloj tkiva koji pokriva stražnji dio očne jabučice. Mrežnjača sadrži senzorne ćelije, takozvane igle i nervne ćelije. Recimo, kada posmatramo nešto, slika se šalje kroz mrežnjaču i prenosi se u mozak preko optičkog živca.

Rizik od dijabetičke retinopatije raste što je duže kod osobe duže prisutan dijabetes. Može se javiti i kod dijabetesa tipa 1 i tipa 2. Nakon 15 godina bolesti, oko 80 posto osoba ima neki oblik oštećenja mrežnjače. Uz naprednije kontrole i liječenje, danas manji broj ljudi ima ozbiljne probleme ove prirode.

Simptomi dijabetičke retinopatije

Važno je reći da se simptomi kod dijabetičke retinopatije ne javljaju dok bolest nije uznapredovala. Tada glavni simptom dijabetičke retinopatije postaje slabljenje vida.

Pored ovoga simptoma javljaju se:

  • duple slike
  • pomjeranje tačkica u vidnom polju
  • bol u oku
  • slabiji vid noću

Uzroci dijabetičke retinopatije

Najčešći uzrok problema sa vidom kod dijabetesa je oticanje makule, koja se još naziva i žuta pjega. To stanje nazivamo dijabetičkim makularnim edemom. Žuta pjega je mali i vrlo osjetljiv dio mrežnjače na stražnjem dijelu oka i mjestu oštrog vida. Uz pomoć žute pjege možemo vidjeti detalje i izvoditi stvari za koje je potreban oštar vid, poput čitanja, gledanja televizije i vožnje automobila. Ako otečenost ne opadne, vid može početi da slabi.

Vrste dijabetičke retionopatije

Postoje dvije vrste dijabetičke retinopatije. Prva se naziva neproliferativna dijabetička retinopatija i najčešći je tip retinopatije. Obično se javlja između 8 i 10 godina trajanja dijabetesa i najranija je faza u razvoju bolesti. U ovoj fazi oftalmolog obično u dogovoru sa pacijentom pravi plan čestih kontrola ili laserskog tretiranja oka.  Drugi, ozbiljniji uzrok, koji se javlja kod nekog broja dijabetičara naziva se proliferativna dijabetička retinopatija. Bolest se odlikuje začepljenjem krvnih žila mrežnjače i poremećenom cirkulacijom. Neka područja tada dobijaju premalo kisika i signaliziraju oku

da zapravo stvaraju štetne krvne žile. Novonastale žile su vrlo krhke i lako pucaju, što uzrokuje krvarenje u rožnjači oka. (bistra supstanca koja ispunjava oko između sočiva i mrežnjače.) Krv oštećuje vid jer ometa put svjetlosti do mrežnjače oka. Krvarenje također uzrokuje ožiljke koji s vremenom mogu dovesti do stanja koje se zove odvajanje mrežnjače oka.

Kontrola i liječenje djabetesa

Kontrola i liječenje dijabetesa je važno kako bi se spriječile posljedice kao što je dijabetička retinopatija. Ukoliko se dijabetička retinopatija zanemari i ne liječi, može da dođe do različitog stepena oštećenja vida. Naravno, najbolji se rezultati postižu ako se sa liječenjem počne što ranije, po mogućnosti prije pogoršanja vida. Redovni pregledi oka su od velikog značaja – najčešće svake godine, ovisno o tipu dijabetesa koji imate. Međutim, važno je da se očni pregled izvrši odmah kada se otkrije dijabetes, posebno kod dijabetesa tipa 2.

Laserska operacija može se koristiti za zaustavljanje krvarenja i rast abnormalnih krvnih žila u oku. U slučaju degeneracije makule, propuštaju se krvne žile kako bi curenje nestalo. Kod proliferativne retinopatije, liječenje je opsežnije. Metoda sprečava rast novih abnormalnih krvnih žila i uzrokuje da se postojeće zacjeljuju i obnavljaju. Cilj liječenja je zaustaviti progres bolesti.

U slučaju degeneracije makule, benefiti liječenja vidni su najmanje 7 godina. Za one koji imaju proliferativnu retinopatiju, laser obično može usporiti tok bolesti za 10-15 godina.

Laserski tretman često rezultira oslabljenim noćnim vidom i donekle ograničenim vidnim poljem. Operacija rožnjače je metoda uklanjanja prozirnog dijela ispunjenog krvlju. Krv i komadi prozirnog dijela koji se olabave čine da vid bude zamagljen. Drugi razlozi zbog koga se mora izvesti operacija mogu biti ti da rožnjača povlači mrežnjaču koja postaje labavija i dolazi do krvarenja. Kada se ukloni sadržaj rožnjače, zamjenjuje se fiziološkom otopinom.

Operacija i terapija dijabetičke retinopatije

Metode i terapije tretiranja dijabetičke retinopatije ne mogu potpuno izliječiti pacijenta i poboljšati vid, već one zaustavljaju progresiju bolesti. Zbog toga je veoma važna pravovremena prevencija bolesti i kontrola dijabetesa kod pacijenta.

Operacija dijabetičke retinopatije se vrši ukoliko je bolest uznapredovala u teži stepen odnosno u proliferativnu retinopatiju. Ova vrsta operacije se naziva vitrektomija i potpuno je bezbolna za pacijenta. Zahvat se vrši u lokalnoj anesteziji i pacijent se otpušta na kućnu njegu odmah nakon zahvata. Napretkom tehnologije operisanja ova operacija se danas izvodi što je prije moguće jer je minimalno invanzivna.

Šećerna bolest i kako djelovati preventivno na dijabetičku retinopatiju

 

Rizik od dijabetičke retinopatije možete smanjiti izbacivanjem pušenja i dobrom kontrolom metabolizma. Pušenje može da uzrokuje veliki broj komplikacija, a jedna od njih je i dijabetička retinopatija. Zbog toga bi posebno pacijenti sa dijabetesom, ukoliko su pušači, trebalo da prestanu sa ovom navikom.

Redovno kontrolišite:

  • šećer u krvi
  • masnoću u krvi
  • krvni pritisak

Važne su i redovne, pravovremene kontrole i konsultacije sa ljekarom gdje se na vrijeme mogu uočiti promjene na oku i što prije djelovati preventivno.

Oftalmološki pregled za oktkrivanje dijabetičke retinopatije provodi se detaljnim pregledom mrežnjače oka. Da bi doktor oftalmolog mogao vidjeti u oko, zjenice se proširuju uz pomoć kapi za oči. Posebnom kamerom povezanom na mikroskop fotografiše se zadnji dio oka. Pacijent mora usmjeriti pogled na jednu tačku kako bi mirno zadržao oči dok se fotografišu. Cijeli postupak traje 5-10 minuta.

Postoji i detaljniji pregled koji se naziva fluorosceinska angiografija i radi se ukoliko ljekar procjeni da je nužna. Ova metoda pokazuje u kolikoj je mjeri dijabetička retinopatija oštetila mrežnjaču oka. Pregled se često izvodi prije bilo kakvog tretmana.

Ultrazvuk oka može se uraditi kod krvarenja u dijelu rožnjače. Ultrazvuk je neophodan u ovome slučaju kako bi se isključilo odvajanje mrežnjače.

Stepen oboljenja u mnogome zavisi od progresa bolesti. Prvi korak kod liječenja dijabetičke retinopatije je njeno zaustavljanje.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.