Friday, May 20

Lejla Herenda: Šta možemo učiniti da očuvamo mentalno zdravlje?

0

Živimo u moderno doba. Informacije o bilo kojoj temi su nam konstantno dostupne kroz tekstove, slike, videa, prenose uživo. Često nemamo osjećaj do koje mjere nas sve navedeno preplavljuje. Ako u to uključimo i svakodnevne obaveze, brige i stres, dobivamo vrlo pogodno okruženje za narušavanje mentalnog zdravlja.

Kroz razgovor sa psihologinjom, Lejlom Herendom pričamo kako se sa svim tim i nositi.

Lejla Herenda, psihologinja

“Kako je i Svjetska zdravstvena organizacija definisala da zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći,  a da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno, te je sposoban pridonositi zajednici.” – navodi Herenda.

To znači da osoba može imati određenu bolest, a da joj mentalno zdravlje nije narušeno, jer ima kvalitetne mehanizme nošenja sa stresom, tugom, strahom, bolom i živi kvalitetan život.

“Na žalost, postoje i slučajevi gdje naizgled sretna osoba, bez značajnih problema, odluči da digne ruku na sebe. Porodica i prijatelji nakon tog tragičnog čina, osim tugom i gubitkom, preplavljeni su i osjećajem krivice jer, kada se ne zna razlog suicida, sve se može smatrati razlogom i okidačem za ovaj strašni čin. Osobama koje izvrše suicid je jedna stvar zajednička – bol i beznađe koje su osjećali je bio toliki da se suicid činio kao jedino riješenje. Liječenje onoga što je izazvalo osjećaj tolike boli je moguće, pa je jako važno potražiti pomoć i pokušati riješiti problem.” – ističe Lejla Herenda.

Šta možemo učiniti da očuvamo svoje mentalno zdravlje ?

Strepnja, strah, tuga, zabrinutost je nešto što često osjećamo u različitoj mjeri i to je normalno. Nerealno je očekivati da ih nikada ne osjećamo, jer se svakodnevno dešavaju stvari koje nas u većoj ili manjoj mjeri zabrinjavaju i plaše (krediti, ispiti /ocjene, događaji na radnom mjestu/ u školi, nedostatak posla,  odnosi sa drugim ljudima itd).

Ono na što trebamo obratiti pažnju je kako se suočavamo sa svim onim što nas muči.

U našem društvu je i dalje tabu potražiti pomoć od stručnjaka za mentalno zdravlje kada je ona potrebna, radije se problem ignoriše, a pomoć se traži od nadriljekara koji mogu načiniti dodatnu štetu.

Ovakav pristup je naročito poguban kada su u pitanju djeca, jer rana intervencija je od izuzetnog značaja za rješavanje mnogih problema (kašnjenje govora, problemi samoregulacije, poremećaji senzomotorne integracije, simptomi iz autističnog spektra, itd).

Izvor UW Medicine

Ako postoji potreba za stručnom pomoći u Domovima zdravlja postoje službe iz oblasti mentalnog zdravlja (psiholog, psihijatar), moguće je od nadležnog ljekara porodične medicine dobiti uputnicu i za posjet stručnjacima u bolnicama, a postoje i razna savjetovališta gdje se može dobiti adekvatna pomoć.

Šta možemo učiniti da ojačamo sami svoje mentalno zdravlje?

Ubrzani tempo života ostavlja malo prostora da činimo stvari koje volimo. Ipak, to je od izuzetnog značaja, jer kako ni jedna mašina ne može funkcionisati bez napajanja nekim izvorom energije, tako ni čovjek ne može funkcionisati beskrajno dugo bez predaha, odmora, kako fizičkog, tako i mentalnog.

Filtriranje stresnih informacija može pomoći da se osjećamo bolje (npr. prestati gledati snimke sa ratišta, čitati crnu hroniku, pratiti grupe i portale koji pišu samo negativne vijesti), te se informisati samo koliko je neophodno da budemo u toku sa dešavanjima.

Izbjegavati nezdrave načine suočavanja sa problemom – konzumaciju psihoaktivnih supstanci i alkohola, prejedanje, konstantan unos nezdrave hrane.

Uvesti fizičku aktivnost – šetnja, rad u vrtu, neki oblik treninga

Izvor: nbcnews

Dovoljno spavati – korištenje mobitela narušava pravovremeni odlazak na spavanje, pa ga je poželjno odložiti i leći u krevet.

Dobro raspoloženje i osjećaj sreće uveliko zavisi od lučenja hormona sreće, a pojedini poremećaj nastaju radi poremećaja lučenja ovih hormona (npr. depresija)

Serotonin (stabilizator raspoloženja):

  • Dovoljno sati kvalitetnog sna
  • Zdrava i uravnotežena ishrana
  • Provođenje vremena sa bliskim osobama
  • Provođenje vremena na suncu
  • Provođenje vremena u prirodi
  • Plivanje
  • Joga, meditacija
  • Masaža

Dopamin (hormon nagrade i motivacije):

  • Postavljanje dnevnih, sedmičnih, mjesečnih ciljeva
  • Obavljanje isplaniranih obaveza
  • Slušanje muzike
  • Fizička aktivnost
  • Briga o sebi
  • Omiljena hrana (ako je nešto nezdravo priuštiti sebi povremeno u vidu nagrade)
  • Vrjednovanje malih, svakodnevnih uspjeha

Oksitocin (hormon ljubavi):

  • Igranje i maženje sa djecom
  • Maženje i igranje sa životinjama
  • Grljenje
  • Držanje za ruke
  • Osjećaj pripadanja i bliskosti
  • Davanje i primanje komplimenata

Endorfin (Hormon zadovoljstva i suzbijanja stresa i bola):

  • Smijeh/plakanje
  • Kreativnost
  • Crna čokolada
  • Začini
  • Aromatični čajevi
  • Gledanje komedija/smiješnih klipova)
  • Seks
  • Fizička aktivnost

Ne plašite se potražiti pomoć ako je trebate. Ranjenu nogu ne biste liječili sami, nema potrebe da ranjenu dušu liječite sami. Volite sebe i budite dobri prema sebi, pa ćete moći isto pružiti i drugima.

Komentari
Share.

Comments are closed.