Saturday, June 25

Kikiriki – Volimo ga, a šta kada izaziva alergiju?

0

Pripremila: dr Dragana Grahovac, doktor medicine

Dok sam po ko zna koji put ovih dana kupovala kikiriki, razmišljala sam kako ga najviše volim od svih grickalica, sjetila sam se koliko je on čest alergen i to me nagnalo da uradim ovu temu, kikiriki kao alergen.

Osim kikirikija, česti alergeni su : Orašasti plodovi, riba, školjke, jaja, mlijeko, pšenica i soja.

Alergije se najčešće javljaju kod djece, ali se mogu razviti u bilo kojoj starosnoj dobi.

Kikiriki (lat. Arachis hypogaea) se dugo smatrao orašastim plodom, što je pogrešno jer se radi o povrću koje pripada porodici mahunarki. Domovina kikirikija je Južna Amerika, a uzgaja se i u Srednjoj Americi.

dr Dragana Grahovac, doktor medicine

Kikiriki je vrlo bogat proteinima i sadrži značajne količine željeza, cinka i magnezija. Zbog visokog sadržaja proteina i cinka ta je namirnica idealna za prehranu vegetarijanaca i preporučuje se u obliku kikiriki-maslaca. Kikiriki je i dobar izvor vitamina D. Kalorična je jako namirnica jer 100 g daje oko 650 kcal. Kikiriki pojačava koncentraciju, pažnju i djeluje na postizanje bolje mentalne sposobnosti. Osobe koje jedu više obroka kikirikija sedmično imaju  manji rizik od srčanog udara u odnosu na osobe koje jedu kikiriki manje od jednom sedmično. Kikiriki treba jesti bez dodatka soli i sirov, jer je zdraviji (sadrži više minerala i vitamina) u odnosu na prženi i slani kikiriki.

Konzumacija kikirikija povlači za sobom i određene rizike. Može dovesti do alergijskih reakcija, različitog intenziteta, čak i vrlo teških. Alergija na kikiriki je jedna od pet najčešćih alergija na hranu, kako kod djece, tako i kod odraslih osoba, pa se upotreba ne preporučuje prije navršene 7. godine života, a i tada samo u obliku namaza kao kikiriki-maslac, a nikako kao plod  jer se dijete može ugušiti jedući plod kikirikija kao zasebnu namirnicu. Alergija na kikiriki predstavlja jednu od pet najčešćih alergija na hranu kako u dječijem uzrastu, tako i kod odraslih osoba.

Teške alergijske reakcije se mogu javiti u bilo kom uzrastu, na osnovu prethodnih reakcija se ne može pouzdano predvidjeti tok sljedeće, a čak i prva reakcija može da bude veoma teška.

Kako će se ispoljiti alergijska reakcija?

Klinički se alergija na kikiriki ispoljava simptomima i znacima koji slijede nakon njegovog oralnog unošenja i obuhvataju: mučninu, povraćanje, proliv, bolove u trbuhu, koprivnjaču, angioedem (naglo nastali otok kože i potkožnog tkiva, kao i sluzokože i tkiva ispod nje, praćen bolom i/ili svrabom zahvaćenih dijelova – najčešće na sluzokoži usne duplje, ždrijela i jezika i koži lica oko očiju), bronhospazam (suženje disajnih puteva sa nedostatkom vazduha, koje podsjeća na astmatični napad), hipotenzija (pad vrijednosti arterijskog krvnog pritiska), smanjenje svijesti do kome i smrtnog ishoda.

Učestalost alergijskih reakcija na kikiriki se tokom poslednjih decenija znatno povećala.

Klinička ispitivanja su pokazala da su faktori rizika za pojavu alergije na kikiriki njeno prisustvo u porodici i pojava atopije (pojava sklonosti organizma da stvara velike količine IgE At u kontaktu sa alergenima iz spoljašnje sredine) među najbližim članovima porodice.

Takođe je pokazano da češće oboljevaju djeca u čijoj je ishrani više zastupljena soja (zbog mogućih ukrštenih alergijskih reakcija sa proteinom iz kikirikija, jer kikiriki i soja pripadaju istoj familiji leguminoza), kao i ona koja istovremeno imaju kožne alergijske manifestacije (posebno raš iznad zglobova i na prevojima). Zapažena je pojava unakrsne alergijske reakcije između graška i kikirikija, tj. određene osobe koje pokazuju alergične reakcije (koprivnjača, otežano disanje, angioedem) na grašak, također su alergične i na kikiriki

Plućne manifestacije alergije na hranu

Alergija na hranu se može ispoljiti veoma različitim simptomima od strane respiratornog sistema. Oni su uglavnom posljedica aktiviranja alergijskih reakcija posredovanih IgE At. Reakcije od strane gornjih i donjih disajnih puteva predstavljaju značajnu komponentu multisistemskih anafilaktičkih reakcija. Ipak, neuobičajeno je da hronična ili izolovana astma ili alergijska kijavica budu uzrokovane hranom. Zato je važno prepoznati da je alergija na hranu u ranom djetinjstvu marker koji ukazuje na povećani rizik za razvoj alergije respiratornog sistema.

Zbog svega toga, ispitivanje alergije na sastojke hrane treba sprovoditi kod pacijenata koji su pod povećanim rizikom, uključujući i one sa upornim ili neobjašnjenim akutnim teškim pogoršanjima astme, astmom koja se pogoršava poslije uzimanja posebne vrste hrane i astmom koja je udružena sa drugim manifestacijama alergije na hranu (npr. anafilaksija, umjereno teški i teški atopski dermatitis).

Alergija se često gubi tj.”prerasta”

Alergolozi preporučuju da djeca koja su alergična na kikiriki treba da se testiraju svake 2 godine, da bi se otkrilo da li su eventualno “prerasli” ovu reakciju koja može da ugrožava njihov život, jer se često dešava da se alergija izgubi sama od sebe nakon 2 godine.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza alergije na kikiriki se postavlja na osnovu anamneze, pozitivnih kožnih (prik) testova, određivanja koncentracije specifičnih IgE At i ukoliko je to potrebno, oralnim provokacionim duplo-slijepom, placebo-kontrolisanim testom, koji predstavlja zlatni dijagnostički standard, ali on je skup i opasan jer može da dovede do teških alergijskih reakcija, pa se rijetko radi – i to jedino u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama.

Liječenje alergije na kikiriki

Savremene terapijske mogućnosti na alergiju na kikiriki su veoma skromne. Najefikasnija mjera je izbjegavanje alergena, odnosno konzumiranja kikirikija tj. izbacivanje kikirikija iz ishrane.

Međutim, to je veoma teško jer često hrana sa kompleksnim sastojcima sadrži i minimalne količine kikirikija (dovoljne da prouzrokuju alergijsku reakciju), te može lako doći do nenamjernog (akcidentalnog) konzumiranja kikirikija.

Trenutno se od medikamenata koriste adrenalinske injekcije (sirete) i to u razvijenim zemljama, ali i pored toga mali broj alergičnih osoba nosi sa sobom ove lijekove, a i njihova pravovremena primjena ne pruža stoprocentnu zaštitu od smrtnog ishoda.

Veliki broj ljekara se također, lako odlučuje za kratkotrajnu primjenu većih doza sistemskih kortikosteroida iako za ovu terapiju nema zvanične potvrde o njenoj delotvornosti iz kliničkih ispitivanja.

Značaj ove nove terapijske strategije je još veći kada se uzme u obzir da je za liječenje anafilakse usled alergije na kikiriki (čiju pojavu značajno smanjuje) bila neophodna primjena adrenalina, koji ima veoma neprijatne sistemske efekte.

Preporučuje se da sve osobe sa potvrđenom dijagnozom alergije na kikiriki nose opremu za prvu pomoć u slučaju alergijske reakcije. Da bi se pojava alergijskih reakcija smanjila, vodi se velika kampanja za propisno obilježavanje namirnica (jednostavnom terminologijom) sa sastojcima koji najčešće izazivaju alergijske reakcije, uz to važno je edukovati roditelje djece sa alergijom da vode računa o vrsti hrane koju nabavljaju.

Komentari
Share.

Comments are closed.