Saturday, June 25

Dr Dragana Grahovac, doktor medicine: Ta neugodna Helicobacter pylori infekcija

0

Helikobakter pilori infekcija je u fokusu stručno-medicinskih krugova od kada su 1983. godine histopatolog Warren i gastroenterolog Marshall prvi put uspjeli da dokažu postojanje te spiralne bakterije u želucu.

Danas H.pylori  infekciju povezuju sa gastritisom, čirom na dvanaestopalačnom crijevu, čirom na želucu, karcinomom želuca i MALT-limfomom.

dr Dragana Grahovac, doktor medicine

Dugo  se u svijetu medicine smatralo da je za pojavu gastritisa i peptičkog ulkusa (čir na želucu, dvanaestopalačnom crijevu ili donjem dijelu jednjaka) kriva povećana kiselost. A na osnovu toga su se uz dijagnozu “ulkusa” u svojstvu terapije odmah primjenjivala sredstva koja smanjuju ili čak potpuno neutrališu želučanu kiselinu (antacidi), uz podrazumjevani poseban režim ishrane, ali sve te mjere nisu dale očekivane rezultate. Peptički ulkusi ne samo da nisu nestali, već ih je bivalo sve više. Statistike pokazuju, da danas u evropskim zemljama oko 20% stanovništva starijih od 45 godina pati od nekih ulcerativnih lezija želuca i dvanaestopalačnog crijeva.

Hlorovodonična kiselina, kao sadržaj želuca, ipak nije jedini razlog za nastanak ulkusa (čira). To otkriće je bilo vrijedno Nobelove nagrade, pa  su tako 2005. godine naučnici Barry Marshall i Robin Warren zasluženo  je i dobili, za otkriće bakterije-Helicobacter pylori.

H.pylori je veoma otporna i sposobna da opstane u ekstremno nepovoljnim uslovima za život. To je ujedno i razlog zbog kojeg je toliko dugo vremena ostala neotkrivena. Do tada niko nije imao ideju da traži bilo kakve stanovnike u želucu, jer se smatralo da u toliko kiseloj sredini niko ne može da preživi. Međutim, heliko bakterija itekako može. I ne samo to, savršeno je prilagođena uslovima života u želucu, te je nizak pH uopšte ne ugrožava.

Zbog čega je H.pylori toliko posebna?

Najosnovnija osobina heliko bakterije je sposobnost da živi u kiselini. A kako uspjeva u tome? H. pylori opstaje tako što ima sposobnost da se sakrije u želudačnom epitelu (želudačnoj sluzi). Dakle, za sebe pronalazi mjesto u vrlo tankom sloju priljepljive sluzi koja štiti zid želuca od želučne kiseline, a koja je izrazito neprijateljski raspoložena za gotovo sve ostale mikrobe. Pored toga, heliko bakterija ima i sopstvenu zaštitu od kiseline, u vidu omotača ili kapsule koja je okružuje. Još jedna bitna karakteristika ove bakterije je da se veoma aktivno kreće i to čini na osnovu procjene promjena nivoa kiselosti u želucu, koje odlično detektuje. Takva svojstva zaista joj  omogućuju da godinama, sasvim zadovoljna opstane u želucu. Za sada je nemoguće iskorjeniti je, jer se smatra da je naširoko rasprostranjena po cijelom svijetu.

Kako dospijeva u digestivni trakt?

H.pylori  infekcija započinje ulaskom bakterije u digestivni trakt, bilo putem hrane, prljavih ruku ili dahom od strane zaražene osobe.

Da li će doći do infekcije zavisi i od sposobnosti bakterije da savlada odbrambene snage organizma tj. koliko je želudačna sluznica domaćina otporna na infekciju, kao i od sposobnosti bakterije za razmnožavanjem i širenjem. U zemljama niskog higijenskog standarda velika je učestalost infekcije, većinom kod djece do 10. godine života, a u razvijenim zemljama kod starije životne dobi.

H.pylori  infekcija povećava rizik od nastanka čira 4 do 10 puta, pa se liječenjem ove infekcije liječi i sam čir, te je mogućnost ponovnog pojavljivanja čira manja. H.pylori  infekcija je dosta česta kod čira  dvanaestopalačnog crijeva,  a rijeđa kod čira na želucu .

Simptomi

Tegobe koje se najčešće javljaju su:  

  • mučnina,
  • gađenje,
  • povraćanje,
  • nadimanje,
  • kiselina i gorušica,
  • podrigivanje,
  • blaži ili jači bolovi u predjelu želuca ili ispod rebarnih lukova ,
  • osjećaj težine u želucu,
  • brz osjećaj sitosti.

Dijagnostika:  H.pylori  infekcije mogu se dijagnostikovati neinvazivnim i invazivnim metodama. Neinvazivne metode podrazumjevaju antitela iz krvi, urea izdisajni test ili antigen iz stolice.  U invazivne spada gastroskopija  sa uzimanjem uzorka na H.pylori  infekciju.

Terapija podrazumjeva: antibiotike  sa lijekovima za smanjenje lučenja kiseline (IPP-inhibitori protonske pumpe: omeprazol, pantoprazol…)

Dva antibiotika i inhibitor protonske pumpe, kombinovani u trajanju od jedne sedmice, trebali bi se primijeniti u svim slučajevima potvrđenog postojanja peptičkog ulkusa i infekcije H.pylori. Ukoliko postoji klinička slika peptičkog ulkusa kod mlađeg pacijenta, moguće je primijeniti trostruku terapiju bez prethodnih rezultata endoskopije. Ako se nakon tretmana pokaže da nije bilo pomaka kod pacijenta, treba razmotriti dodatne provjere. Kako o početku liječenja, tako i o potrebi ponavljanja liječenja, uvijek odlučuje nadležni ljekar. Ne preporučuje se bez mikrobiološkog pregleda, dva puta ponavljati liječenje istim antibioticima. Ako nije došlo do izlječenja prvi put, šanse da to uspije drugi put sa istim lijekovima su minimalne. Ukoliko tegobe nestanu, dalja terapija nije potrebna.

Kombinacija samo dva lijeka mnogo manje je efikasna i ne bi trebala biti korištena. Važno je motivisati pacijenta da nastavi terapiju do kraja, uprkos blagim sporednim efektima, od kojih su najčešći abdominalni simptomi i dijareja, metalni ukus (metronidazol). Sprovođenje terapije mora biti pod strogom kontrolom ljekara.

 Savjeti što se tiče ishrane i stila života bili bi:

  • Redovni manji ali uravnoteženi obroci na svaka 3/4 sata ,
  • izbjegavanje teških jela, posebno kasno naveče,
  • da je hrana umjerene temperature,
  • jesti polako i to hranu koja neće dodatno nadražiti već i onako nadraženu sluznicu (izbjegavanje iritirajućih namjernica : alkohol, začin, kafa, citrično voće, paradajz)
  • ukoliko je moguće prestati sa primjenom nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (aspirin, indometacin, ibuprofen, diklofenak…), dozvoljen je paracetamol,
  • takođe se preporučuju anti-stresne aktivnosti, kao što su vježbe i relaksacija,
  • gastroskopija se smije raditi najranije mjesec dana nakon završetka terapije (po nestanku akutne upale i H.pylori), obično nakon 6-12 nedjelja.

Pripremila: dr Dragana Grahovac, doktor medicine

Komentari
Share.

Comments are closed.