Saturday, June 25

Danas je Svjetski dan sigurnosti hrane: Sigurnija hrana, bolje zdravlje!

0

Svjetski dan sigurnosti hrane, koji se obilježava danas (7.6.) ima za cilj privući pažnju i pokrenuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se prenose hranom kako bi se  poboljšalo zdravlje ljudi. Svi smo mi potrošači hrane i svi želimo da naša hrana bude sigurna, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Svaka deseta osoba dođe u dodir sa neispravnom hranom

Prema podacima EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) u 33 države u 2021. godini bilo je  3.143 incidentna slučaja, sa  21.513 oboljelih, od kojih je 1.830 hospitaliziranih, dok je od trovanja hrane zvanično preminulo 48 osoba.

Bolesti koje se prenose hranom variraju od blagih simptoma do vrlo ozbiljnih simptoma i mogu dovesti do smrti. Ujedinjeni Narodi (UN) ustanovili su Svjetski dan sigurnosti hrane još 2018. kako bi podigli svijest o sigurnosti hrane.

Samo kad hrana je sigurna, možemo u potpunosti imati koristi od njene nutritivne vrijednosti što doprinosi razvoju mentalnih i društvenih koristi dijeljenja sigurnog obroka. Neispravna hrana uzrok je mnogih bolesti i doprinosi lošem općem zdravstvenom stanju, poremećaju rasta i mentalnog razvoja, ali može uzrokovati i pretilost, zarazne i nezarazne, te duševne bolesti.

Godišnje jedan od deset ljudi ima dodir sa neispravnom hranom ili se je čak došlo i do trovanja. Naše ponašanje uveliko može spriječiti zarazne i toksične opasnosti (bakterije, virusi i paraziti), hemijske ostatke, biotoksine i druge štetne ili opasne tvari koje mogu doći do nas. Najveći teret bolesti koje se prenose hranom povezan je s uzročnicima proljeva-dijareje.

Najčešća trovanja hranom

Procjenjuje se da norovirus uzrokuje gotovo 15 miliona slučajeva dijareje godišnje, a Kampilobakter (Campylobacter) pet miliona slučajeva u Evropi. Ovi nalazi potieču iz Inicijative Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) pokrenute 2006. kako bi se pružilo bolje razumijevanje globalnog utjecaja bolesti koje se prenose hranom (WHO Procjene globalnog tereta bolesti koje se prenose hranom).

Bolesti koje se prenose hranom (trovanja hranom) često su povezane s epidemijama koje se odmah ne upućuju na trovanje, nego ljekari na osnovu simptoma često pogriješe u dijagnozi. Najveći broj epidemija uzrokovanih hranom, ljudskih slučajeva i hospitalizacija obično je povezan sa salmonelom. Druga najčešća bakterija je Listeria monocytogenes, koja je često povezana s najtežim epidemijama u smislu hospitalizacija i smrti.

Epidemije koje se prenose hranom prijavljene zdravstvenim vlastima samo su vrh ledenog brijega. Stvarna pojava među stanovništvom vjerojatno je podcijenjena zbog niza faktora uključujući poteškoće u otkrivanju slučajeva koji uključuju blagu kliničku bolest (ne uzrokuju sve bolesti gastrointestinalne simptome) i nedovoljno istraživanje slučajeva bolesti (npr. slučajevi se liječe na temelju njihovih simptoma, ali se uzrok dalje ne istražuje).

Kako i koja hrana lako postane neispravna

Neke se namirnice češće povezuju s trovanjem hranom ili bolešću koje se prenose hranom od drugih. Posebno je važno pravilno rukovati ovom hranom. Upotrijebite ove savjete i tehnike kako biste sačuvali sigurnost hrane i spriječili trovanje hranom, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Sirovo meso može sadržavati parazite i bakterije kao što su E. coli i Salmonella. Temeljno kuhanje uništava te mikroorganizme, ali meso se može ponovno kontaminirati ako se njime ne rukuje i ne skladišti ispravno.  Sirova perad može sadržavati štetne bakterije kao što su Salmonella i Campylobacter. Nikada ne perite sirovu perad. Kuhajte piletinu na odgovarajućoj temperaturi da ubijete klice. 

Dobro uravnotežena prehrana koja uključuje razne ribe i školjke može doprinijeti zdravlju srca, te rastu i razvoju djece. Ali sirova morska hrana može sadržavati toksine poput žive ili bakterija koje se mogu uništiti samo kuhanjem na odgovarajućoj temperaturi.

Jaja i proizvodi od jaja su jedna od najhranjivijih i najekonomičnijih namirnica u prirodi, ali sa svježim jajima treba pažljivo rukovati. Čak i jaja s čistom, nepuknutom ljuskom mogu povremeno sadržavati salmonelu. Kako biste spriječili trovanje hranom, jaja držite u hladnjaku, kuhajte jaja dok žumanjci ne postanu čvrsti, a hranu koja sadrži jaja temeljito kuhajte.

Od sirovog mlijeka i od mliječnih proizvoda napravljenih od sirovog mlijeka, uključujući mekane sireve, kao i od sladoleda i jogurta, možete se jako razboljeti. Zato je važno paziti da je mlijeko pasterizirano, što ubija štetne bakterije. Svježe voće, povrće i sokovi mogu pokupiti štetne bakterije iz mnogih izvora, od onečišćene zemlje i vode do kontaminirane daske za rezanje. Sokovi od voća i povrća moraju se tretirati kako bi se ubile bakterije.

Orašasti plodovi, žitarice, grah i druge mahunarke i njihovi nusproizvodi nalaze se u širokom rasponu hrane. Budući da su te namirnice sastojci mnogih prehrambenih proizvoda, kontaminacija ili pogrešno označavanje alergena može predstavljati široko rasprostranjen rizik.

Također, ljudi koji pate od celijakije – kod kojih konzumacija glutena koji se prirodno nalazi u nekim žitaricama može dovesti do tako ozbiljnih stanja kao što su anemija, osteoporoza, dijabetes, bolesti štitnjače i crijevni karcinomi. Brašno je obično sirovi poljoprivredni proizvod koji nije tretiran da ubije klice. Bakterije ubijaju kada se kuha hrana napravljena od brašna. Zato nikada ne smijete probati sirovo tijesto ili tijesto.

Značaj svijesti potrošača

Dojenčad i mala djeca imaju veću vjerojatnost da će dobiti bolest koja se prenosi hranom jer njihov imunološki sistem nije dovoljno razvijen za borbu protiv infekcija. Budite posebno oprezni pri rukovanju i pripremi njihove hrane. Ako se s hranom za kućne ljubimce ne rukuje pravilno, mogli bi se razboljeti i kućni ljubimci i ljudi. Dojenčad i malu djecu držite podalje od mjesta u kojima hranite svoje ljubimce i nikada im ne dopustite da dodiruju ili jedu hranu za kućne ljubimce.

Kako povodom ovog datuma ističu u INZ-u, potrebno je razvijati svijest potrošača kako bi oni bili korektivni faktor. Samo svjestan potrošač može promijeniti i način postupanja proizvođača hrane. Potrebno je i educirati same proizvođače da uključe stručne ljude u svoje proizvodnje, da poštuju uputstva koja su napisana kod primjene nekih hemijskih sredstava.

Podizanjem svijesti i samih proizvođača da uvođenjem Sistema kvaliteta i sigurnosti hrane nije nikakav porez ili trošak, čak naprotiv, to je njihova prilika za poboljšanje i širenje na tržištu što se može potvrditi postojanjem brendova koji su započeli kao mali porodični biznisi, a sada su veliki konzorciji.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Komentari
Share.

Comments are closed.