Visoke temperature nisu bezazlene i svake godine dovode do povećanog broja zdravstvenih intervencija.
Prepoznavanje simptoma sunčanice i toplotnog udara, pravovremena reakcija i preventiva – naročito kroz adekvatnu ishranu i hidrataciju – ključ su zaštite zdravlja tokom ljetnih dana.Visoke temperature naročito su opasne za starije osobe, djecu, trudnice i hronične bolesnike, ali ni mladi i zdravi nisu imuni na njihove posljedice. Među najčešćim zdravstvenim problemima izazvanim visokim temperaturama izdvajaju se sunčanica i toplotni udar, koji mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme.
Pripremio: mr.sci. Jasmin Nikšić, spec.nutr.
Sunčanica i toplotni udar – u čemu je razlika?
Sunčanica
Sunčanica nastaje usljed direktnog izlaganja glave i vrata sunčevim zracima. Može se razviti veoma brzo, naročito ako osoba ne nosi zaštitu za glavu poput kačketa ili kišobrana.
Simptomi sunčanice:
· Glavobolja
· Mučnina i povraćanje
· Vrtoglavica
· Zbunjenost ili pospanost
· Crvenilo i vrućina na licu i glavi
· Povišena tjelesna temperatura
Toplotni udar
Toplotni udar je ozbiljnije stanje koje se javlja kada tijelo više ne može da reguliše temperaturu. Može nastati i bez direktnog izlaganja suncu, u uslovima visoke vanjske temperature i vlage.
Simptomi toplotnog udara:
· Tjelesna temperatura iznad 39°C
· Suha i topla koža (bez znojenja)
· Ubrzan puls
· Dezorijentacija, konfuzija, pa čak i gubitak svijesti
· Grčevi u mišićima
· Ponekad i nesvjestica
Prva pomoć kod sunčanice i toplotnog udara
U oba slučaja, najvažnije je brzo reagovati:
1. Skloniti osobu u hlad, rashlađen prostor.
2. Ohladiti tijelo – hladni oblozi, tuširanje mlakom vodom, ventilatori.
3. Hidratacija – davati vodu u gutljajima (ako osoba može da pije).
4. U slučaju gubitka svijesti ili visoke temperature, zatražiti medicinsku pomoć.
Ishrana kao ključna linija odbrane od vrućina
Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja tokom ljetnih vrućina. Pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se bolje nosi s toplotom i spriječiti dehidraciju i pad energije. Umjesto teških, masnih i prženih jela, važno je birati namirnice koje hlade organizam, hidriraju i lako se vare.
Preporučene navike u ishrani:
· Povećan unos tečnosti – minimum 2 litra dnevno. Najbolja opcija su voda, biljni čajevi, blaga limunada i sl.
· Jedite lagane i svježe obroke – salate, sezonsko voće i povrće, supice, kuhano povrće.
· Hrana bogata vodom – lubenica, krastavac, paradajz, tikvice i zelena salata.
· Izbjegavajte masnu, tešku i začinjenu hranu, kao i brzu hranu koja dodatno opterećuje organizam.
· Manji, češći obroci – umjesto tri obilna, preporučuje se pet manjih obroka tokom dana.
Namirnice koje pomažu u borbi protiv vrućine:
Sezonsko voće i povrće, poput lubenice, krastavaca, paradajza i dinje, idealno je za tople dane jer sadrži visok procenat vode. Npr. lubenica se sastoji od preko 90% vode i bogata je antioksidansom likopenom, koji štiti ćelije od oštećenja uslijed sunčevog zračenja. Krastavac osvježava i pomaže u regulaciji tjelesne temperature, dok paradajz sadrži kalijum koji pomaže u balansiranju elektrolita izgubljenih znojenjem.
Mliječni proizvodi s niskim procentom masti, poput kiselog mlijeka ili jogurta, ne samo da hidriraju, već i obnavljaju crijevnu floru, što je korisno kad vrućina oslabi varenje. Posebno su korisni u kombinaciji sa žitaricama ili povrćem, kao lagan obrok koji ne opterećuje stomak.
Zobene pahuljice sa sezonskim voćem (npr. borovnice, breskve) mogu biti odličan doručak jer obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti bez težine, uz vitamine, vlakna i prirodne šećere. Ne treba zaboraviti ni čorbe i lagane supe, koje, iako tople, pomažu hidrataciji – posebno povrtna supa ili čorba od tikvica, jer osim vode sadrže i minerale potrebne organizmu.
Umjesto zaslađenih gaziranih pića, preporučuje se domaća limunada sa malo meda, rashlađeni biljni čajevi poput nane ili kamilice, ili jednostavno voda s kriškama limuna, krastavca i mente.