Pripremila: dr Dragana Grahovac,doktor medicine
Svi smo svjedoci ovih dana velikih varijacija vremenskih prilika. Pa tako jedan dan imam topao, sunčan dan sa temperaturom od 22,23 stepena C,a već naredni dan kiša, oblačno i temperature oko 10 stepeni C.
I tako je svake godine na prelazima godišnjih doba. U to vrijeme su ambulante pune pacijenata kojima te vremenske oscilacije prave ozbiljne probleme. Neke kategorije stanovništva su više ugrožene od drugih, a to su :hronični pacijenti,starije osobe, osobe sklone alergijama i trudnice.
Naime, naš organizam reaguju na promjenu vremena skupljajući se kada je hladno i šireći se kada je toplo. Zdrava osoba to ne mora da primjeti, ali osoba koja već ima neku hroničnu bolest i te kako može da osjeti ono što promjena vremena donosi. U svakom slučaju, činjenica je da je vrijeme moćan faktor koji utiče na čovjekovo zdravlje.
Isto tako, često čujemo nekoga ko se žali da ga bole zglobovi i “da će biti kiše”, iako nema pravih dokaza za to, naučnici predpostavljaju da se pri padu barometarskog pritiska naš organizam širi i samim tim i tkivo oko oštećenog zgloba, koje pritiskom na već oštećeni dio dovodi do bola i neprijatnosti. Ti pacijenti sa kostoboljom su dosta česti.
Slijedeći su astmatičari, kada je mnogo hladno, napadi astme su češći jer vazduh koji se udiše i koji je hladniji dovodi do suženja disajnih puteva i napada astme ili bronhitisa. Da bi se to spriječilo preporučuje se nošenje zaštitne maske koja će pomoći da se vazduh ugrije prije ulaska u pluća.
Osobe koje boluju od migrene mogu da osjete pojačane tegobe kada naglo zahladni ili naglo otopli jer naglo skupljanje i širenje krvnih sudova može da poremeti cirkulaciju u mozgu i to može da dovede do glavobolje.
Kada otopli, osobe koje imaju problema sa visokim pritiskom obično se žale na pad pritiska tj. na vrijednosti niže od onih na koje su navikli, kompenzatorno organizam pokušava da vrati pritisak na optimum, a to variranje pritiska može da dovede do ishemije, tj do slabije prokrvljenosti mozga, a samim tim i do infarkta.
Pri padu barometarskog pritiska kao što je pred oluju, naučnici su uočili da su ljudi podložniji aritmijama ,što naravno može da dovede do infarkta srca (neke studije na tu temu su rađene u susjednim zemljama).
Također pad temperature dovodi do povećanja arterijskog pritiska zbog skupljanja krvnih sudova, što isto može da dovede do udara kod ljudi koji su pod rizikom. Naime, što su promjene veće i iznenadnije, mogućnost za neželjene događaje je veća.
I ljeto i vrućine ne prijaju hroničnim bolesnicima, tada je srce pod većim naporom da rashladi organizam jer što je neko stariji i bolesniji, njegovi adaptacioni mehanizmi su slabiji.
Također, izloženiji smo virusima sa promjenom vremena. Većinom virusi “vole” hladnije vrijeme i ako ono njima u principu ne odgovara, jer smo tada pod većim rizikom da obolimo od respiratornih infekcija. Glavni razlog se krije u tome, što smo više u zatvorenom prostoru, pa je kruženje virusa veće.
Možda ono što nam najviše smeta je kako vrijeme utiče na raspoloženje. Nedostatak sunčeve svjetlosti kao što je tokom kasne jeseni i zime uzrokuje letargiju i depresivno raspoloženje, dok što je dan duži i više nas grije sunce, to smo ispunjeniji energijom. Primjer za to su Skandinavske zemlje,u kojima je malo sunčanih dana, pa su one vodeće zemlje sa depresivnim stanjima i ako imaju izuzetno visoke ekonomske standarde.
I na kraju, ne bi bilo loše uputiti par savjeta našim čitaocima tj.pacijentima:
- Ako ste srčani bolesnik, bez obzira što nemate tegobe, izbjegavajte fizičku aktivnost u hladnim danima, posebno ako ste imali infarkt.
- Astmatičari bi trebalo da se utopljavaju šalovima (kada je izuzetno hladno) i maskama kako bi smanjili ulazak hladnog vazduha u pluća ali i da izbjegavaju izlazak napolje kada je magla.
- Ako patite od migrene, pravite dnevnik bolova, upisujte dane kada vas je zabolila glava, kao i vremenske prilike u tom periodu, taj dnevnik će vam pomoći da se pripremite za moguće tegobe. Kada je ljeto obavezno nosite kapu na glavi i izbjegavajte izlazak po najtoplijim djelovima dana.
