Dinju znamo kao voće koje rashladimo i rado jedemo tokom vrelih ljetnjih dana. A u stvari, dinja je povrće i pripada porodici krastavaca. Niskokalorična je (100 grama sadrži 30 kalorija) i zbog visokog sadržaja vode (90 odsto), dinja je pravo ljetnje osveženje.
Kako izabrati pravu dinju?
Birajte dinju koja je čvrsta, teška i simetrična, bez mekih tačkica ili oštećenja. U današnje vrijeme većina voća može da se kupi tokom cijele godine. Ipak, slatkoća i sočnost će zavisiti od sezone kojoj to voće pripada, a najslađe dinje su upravo sada u periodu od juna do kraja augusta.
Dinja potiče prirodnu preplanulost, sadrži vitamin C, a ima malo kalorija!
Od mineralnih tvari zastupljenih u dinji posebno je bitno istaknuti kalij, iako sadrži i druge minerale kao što su željezo, magnezij, bakar. Bogatstvo dinje vlaknima pomaže u regulaciji probave.
Dijetalna vlakna pomažu otklanjanju plinova nastalih tijekom procesa probave, ali i vezanju viška masnoća.
Nutritivno gledano dinja sadrži velik udio vode; preko 90% , dok ostatak čine većinom ugljikohidrati te u vrlo malom postotku masti i bjelančevine. Kao i većina voćaka, dinja je bogata raznovrsnim vitaminima i mineralima. Ipak treba istaknuti vitamin C kojeg u 100 g dinje ima 31% preporučene dnevne vrijednosti i beta-karoten kojeg sadrži u količini od 10% preporučenog dnevnog unosa
Mogli bismo reći da je dinja prava namirnica za ljeto. Velike količine vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu putem pojačanog znojenja te ponekad umjesto ispijanja sokova, vode i čajeva možemo jednostavno pojesti dinju. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, pomaže zdravlju kože i nastanku preplanulog tena u ljetnim mjesecima.
Kalij, uz natrij glavni elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u sinergiji sa velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega. Nutrijenti u dinji mogu pomoći proces mršavljenja regulirajući probavu i potpomažući eliminaciju iz organizma te unosom volumenom bogate hrane koja daje osjećaj popunjenosti u želucu. Prema preporukama, dinju uz ostalo voće dnevno možemo konzumirati u količini od dvije šoljice sjeckanog voća, što nam dopušta da uz to što brinemo za vlastito zdravlje bezbrižno uživamo u ovom slatkom voću.
Zašto treba da jedemo dinju?
Konzumiranje voća i povrća je povezano sa smanjenjem zdravstvenih rizika izazvanih lošim životnim navikama. Istraživanja ukazuju da redovna konzumacija namirnica kao što je dinja, smanjuje rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
U nastavku ćete se upoznati sa još nekim blagodatima dinje:
Starosna degeneracija makule – antioksidant zeaksantin ima zaštitnu ulogu na oko.
Astma – visok nivo beta karotena i vitamina C smanjuje rizik od razvijanja astme.
Krvni pritisak – biljna vlakna, kalijum, vitamin C i holin koji se nalaze u dinji pospješuju zdravlje srca.
Karcinom – ishrana bogata beta karotenom potencijalno štiti od razvijanja karcinoma prostate i debelog crijeva.
Varenje – visok sadržaj vode i biljnih vlakana pomaže u prevenciji konstipacije te pospješuje normalan rad digestivnog sistema.
Hidriranje – zbog visokog sadržaja vode, dinja je savršena užina za spriječavanje dehidratacije tokom vrelih ljetnjih meseci.
Koža i nokti – visok sadržaj vitamina A utiče na stvaranje sebuma i tjelesnih ćelija (koža i kosa). Visok sadržaj vitamina C pospješuje stvaranje i održavanje kolagena koji obezbjeđuje strukturu kože i kose.
Napomena: Osobe kojima su propisani beta blokatori treba umjereno da konzumiraju dinju zbog visokog sadržaja kalijuma. Beta blokatori mogu da povećaju porast nivoa kalijuma u krvi. Osobe kojima bubrezi ne funkcionišu normalno, pretjerano konzumiranje kalijuma može biti štetno.
Nutritivno gledano dinja sadrži velik udio vode; preko 90% , dok ostatak čine većinom ugljikohidrati te u vrlo malom postotku masti i bjelančevine. Kao i većina voćaka, dinja je bogata raznovrsnim vitaminima i mineralima. Ipak treba istaknuti vitamin C kojeg u 100 g dinje ima 31% preporučene dnevne vrijednosti i beta-karoten kojeg sadrži u količini od 10% preporučenog dnevnog unosa
Mogli bismo reći da je dinja prava namirnica za ljeto. Velike količine vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu putem pojačanog znojenja te ponekad umjesto ispijanja sokova, vode i čajeva možemo jednostavno pojesti dinju. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, pomaže zdravlju kože i nastanku preplanulog tena u ljetnim mjesecima.
Kalij, uz natrij glavni elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u sinergiji sa velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega. Nutrijenti u dinji mogu pomoći proces mršavljenja regulirajući probavu i potpomažući eliminaciju iz organizma te unosom volumenom bogate hrane koja daje osjećaj popunjenosti u želucu. Prema preporukama, dinju uz ostalo voće dnevno možemo konzumirati u količini od dvije šoljice sjeckanog voća, što nam dopušta da uz to što brinemo za vlastito zdravlje bezbrižno uživamo u ovom slatkom voću.
Zašto treba da jedemo dinju?
Konzumiranje voća i povrća je povezano sa smanjenjem zdravstvenih rizika izazvanih lošim životnim navikama. Istraživanja ukazuju da redovna konzumacija namirnica kao što je dinja, smanjuje rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
U nastavku ćete se upoznati sa još nekim blagodatima dinje:
Starosna degeneracija makule – antioksidant zeaksantin ima zaštitnu ulogu na oko.
Astma – visok nivo beta karotena i vitamina C smanjuje rizik od razvijanja astme.
Krvni pritisak – biljna vlakna, kalijum, vitamin C i holin koji se nalaze u dinji pospješuju zdravlje srca.
Karcinom – ishrana bogata beta karotenom potencijalno štiti od razvijanja karcinoma prostate i debelog crijeva.
Varenje – visok sadržaj vode i biljnih vlakana pomaže u prevenciji konstipacije te pospješuje normalan rad digestivnog sistema.
Hidriranje – zbog visokog sadržaja vode, dinja je savršena užina za spriječavanje dehidratacije tokom vrelih ljetnjih meseci.
Koža i nokti – visok sadržaj vitamina A utiče na stvaranje sebuma i tjelesnih ćelija (koža i kosa). Visok sadržaj vitamina C pospješuje stvaranje i održavanje kolagena koji obezbjeđuje strukturu kože i kose.
Napomena: Osobe kojima su propisani beta blokatori treba umjereno da konzumiraju dinju zbog visokog sadržaja kalijuma. Beta blokatori mogu da povećaju porast nivoa kalijuma u krvi. Osobe kojima bubrezi ne funkcionišu normalno, pretjerano konzumiranje kalijuma može biti štetno.
