Prof. dr. Sadik Bahtić – Savjet mladima: Pokrenite privatni biznis! A evo i zašto…

Bosna i Hercegovina se nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji, a jedan od gorućih problema je problem nezaposlenosti, prije svega mladih, koji su potisnuti u drugi plan…
Zbog nezaposlenosti, veliki broj mladih obrazovanih kadrova odlazi u inostranstvo da radi, iako je država u njih uložila ogromna sredstva. U ispitivanju koje je provedeno među mladima između 18 i 30 godina, čak oko 70 posto mladih u BiH je nezaposleno. Otvaranje radnih mjesta i dalje ide sporo, a nezaposlenost je vrlo visoka.
Nezaposlenost je najveći problem koji pogađa mladu generaciju, kako u urbanim, tako i u ruralinim dijelovima BiH. A u kombinaciji sa stambenim problemima, stalnom ekonomskom krizom, mladi ljudi zapadaju u stanje očaja i planiraju iseljenje kao jedinu mogućnost da osiguraju dostojnu budućnost.
Nezaposlenost mladih direktno je povezana s ukupnom stopom nezaposlenosti kao posljedicom ekonomskih aktivnosti u državi. Smanjenje nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki izazov za vlasti, kako s ekonomskog, tako i socijalnog aspekta.
Sigurno je da je nezaposlenost mladih suviše složen problem za Bosnu i Hercegovinu da bi se mogao riješiti jednim projektom ili nizom pojedinačnih aktivnosti. Stoga trebamo vidjeti koji su to uzroci nezaposlenosti, kakva je situacija u BiH po ovom pitanju, kako politika i političari gledaju na ovaj problem, zatim šta su uradili da bi smanjili nezaposlenost.
Analizirajući problem nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, može se zaključiti da su dostignuti historijski maksimumi. Izuzetno visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, te nemogućnost ekonomske emancipacije mladih postaju jednim od ključnih faktora koji usporava i čak onemogućava društveni rast i ekonomski razvoj.
Nedostatak kapitala još uvijek predstavlja najveći problem privatnog sektora i postojećih malih i srednjih preduzeća. Zato je neophodno obezbijediti sredstva za proširenje kapaciteta postojećih malih i srednjih preduzeća i povoljnim finansijskim podsticajima iz budžeta i kreditima (duži rok otplate, grejs-period, niža kamatna stopa i sl.) čime bi se obezbijedila sredstva za investiranje u određen broj radnika.
Ekonomska stagnacija i psiho-sociološka situacija Bosne i Hercegovine u sinergičnom su odnosu u kojem podjednak teret krivice snose državni funkcioneri ali i sami mladi ljudi.
Nažalost, kod nas u Bosni i Hercegovini većina mladih nakon završetka školovanja želi da nađe posao u državnim institucijama ili javnim preduzećima i ustanovama, što je po meni greška, jer, javna je tajna da se u tim institucijama uglavnom zapošljava bez konkursa ili s konkursom, ali reda radi. Tamo se zapošljavaju isključivo stranački kadrovi.
Zato je moj prijedlog i sugestija mladima da samostalno ili sa partnerima krenu u privatni biznis, na bazi vlastitog iskustva i primjera sa Zapada.
Jedna od većih prepreka za mlade na tržištu rada je nedostatak radnog iskustva, a veliki broj oglasa i konkursa za posao kao glavni uvjet za prijem u radni odnos navodi upravo radno iskustvo ili radni staž od barem jedne ili dvije godine. Nadalje, veoma ozbiljna posljedica visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih ogleda se i u njihovoj migraciji prema inostranstvu.
Na kraju, apeliram na sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini i nevladine organizacije da zajedničkim snagama iznađu strategije jačanja kompetencija mladih usklađivanjem obrazovanja sa potrebama tržišta, te izgradnje stava mladih o njihovoj suodgovornosti za postojeće stanje, u cilju preusmjerenja iz pasivnog u proaktivno ponašanje.

(Autor : Sadik Bahtić. univerzitetski profesor i bivši zastupnik Parlamentarne skupštine BiH)