Procjenjuje se da društvene mreže danas koristi oko 3 milijarde ljudi, što je otprilike 40 posto svjetske populacije. S obzirom na količinu vremena provedenog „online“, stiče se dojam da se naš život „preselio“ u virtualni svijet, a stvarni život je pao u drugi plan.
Iako društvene mreže imaju svojih prednosti, pa tako zahvaljujući njima možemo ostvariti i odličnu poslovnu suradnju, proširiti posao, sklopiti nova poznanstva i obnoviti stara prijateljstva, ne smijemo zaboraviti i na njihove opasne učinke na naše zdravlje. Naime, njihovo pretjerano korištenje može povećati nemir i tjeskobu te povećati rizik od – depresije, čak i samoubistva, tvrde stručnjaci.
Lažna slika o sebi
Društvene mreže stalno nas podsjećaju na to da su slika koju stvaramo o sebi i dojam koji ostavljamo na druge zapravo važniji od onoga što mi doista jesmo. Zbog neprestanog klikanja, provjeravanja statusa, lajkanja i dislajkanja sve je veći broj ljudi pod stresom i sve je više onih koji osjećaju snažnu tjeskobu i depresiju. Sve su učestalija i samoubistva, posebno među mladima, izazvana zlonamjernim komentarima, koje u sekundi može pročitati zaista golem broj ljudi. Takvi komentari mogu teško narušiti život mlade osobe, koja se s tim ne zna i ne može nositi.
Također, takmičarski duh koji se stvara na mrežama po principu „ko će brže, bolje, ljepše, više…“ u prvi plan stavlja ego, a to u konačnici vodi do velikog nezadovoljstva, frustracije, nemira, osjećaja da nam stalno nešto nedostaje i izmiče.
Stvarni vs. virtualni svijet
Pogledajte malo ljude oko sebe. Možete li ugledati jedno sretno i nasmiješeno lice? Zatim malo bacite pogled na Instagram profile. Uporedite ono što vidite u stvarnosti sa slikama na društvenim mrežama, gdje su lica neprestano nasmijana, snimljena u savršenom ambijentu, samo kako bi vam dala do znanja da „žive izvrsno, puno putuju, fantastično jedu, odlično se zabavljaju“ i sl. Upravo ta nerealna slika u mnogima koji to prate stvara snažnu tjeskobu koja izvire iz pitanja: „Zašto moj život ne izgleda tako?“
Negativni učinci društvenih mreža na mentalno zdravlje
- Društvene mreže mogu stvoriti snažnu ovisnost
Jednom kad se „zakačimo“ na Instagram ili Facebook, zaista je teško imati kontrolu nad tim koliko ćemo vremena provesti „online“ jer izgubimo pojam o vremenu. Neprestano provjeravanje statusa, lajkanje, ostavljanje komentara i sl. još nas više veže za društvene mreže. I mnogi sve teže podnose duže vremena biti „offline“. Ovisnost koju stvaraju društvene mreže očituje se i strahom od toga da ćemo nešto propustiti (engl. FOMO – fear of missing out). Danas se ovisnost o društvenim mrežama, osobito kod mladih upravo zbog psihičkih poremećaja i porasta broja samoubistava, smatra problemom kojem treba ozbiljno pristupiti.
- Društvene mreže mogu znatno povećati nemir, tjeskobu i nezadovoljstvo
Studija koja je provedena na Univerzitetu Michigan otkrila je da su osobe koje često koriste Facebook sklonije nezadovoljstvu nego oni koji ga koriste u puno manjoj mjeri. Jedna britanska studija je pokazala da se 70% korisnika društvenih mreža općenito ne može opustiti kada nisu „online“. Pretjerano korištenje društvenih mreža dovodi do nemira, tjeskobe, zabrinutosti, pomanjkanja koncentracije i fokusa, a može uveliko narušiti i kvalitetu sna zbog smanjene proizvodnje hormona melatonina. Oni koji puno vremena provode na Facebooku općenito su nezadovoljniji svojim životom nego drugi, pokazala su istraživanja. Razlog je vrlo jasan: „savršeni“ profili postaju ideal kojem mnogi teže. No taj im ideal neprestano izmiče zato što se realni život, poput rijeke, neprestano mijenja, prepun je izazova i ne možemo ga ugurati u okvir „savršene slike“.
- Učestalo korištenje društvenih mreža povećava rizik od depresije
Studije su pokazale: što više vremena provedemo na Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži, to nam prijeti i veći rizik od depresije. Također, osobe koje već boluju od nekog oblika depresije sklonije su razvijanju ovisnosti o društvenim mrežama.