Sindromi moždanog udara se javljaju sa brzim napadom i simptomi ovise o području mozga koji je zahvaćen, što je definirano arterijskom anatomijom.
Pripremio: mr.sci.dr. Anes Talović, specijalista medicine rada i sporta
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svake godine 15 miliona ljudi pati od moždanog udara širom svijeta. Od njih, 5 miliona umire i još 5 miliona ostaje trajno onesposobljeno. Studija Global Burden of Disease 2010 je predložila da je moždani udar drugi vodeći uzrok smrti na globalnoj razini, a treći vodeći uzrok prijevremene smrti i invalidnosti mjerene u DALY-u (Disability Adjusted Life Years).
Općenito govoreći, postoje dvije vrste moždanog udara – ishemijski (85%) i hemoragični (15%). Hemoragični moždani udari podijeljeni su u dva daljnja podtipa – intracerebralna hemoragija i atraumatska subarahnoidna hemoragija. Ozbiljnost ishemijskih moždanih udara jako varira od blagog ili prolaznog (TIA) do teškog, ali uzrok je identičan. Razlika između ishemijskog moždanog udara i TIA nije samo ozbiljnost, stoga nije korisno podijeliti ih u dvije kategorije.
Ishemijski moždani udari imaju mnoge uzroke: 25% kardioembolijski (kao što je atrijska fibrilacija), 25% arteroembolijski (kao što je plak), 25% lacunar (bolest malih žila u mozgu) i 25% drugih uzroka, tj. arterijska okluzija je pretežno čest uzrok ishemijskih moždanih udara. Iako su neki faktori više ili manje karakteristični za hemoragični ili ishemijski moždani udar, niko nije dovoljno diskriminatoran da bi omogućio kliničku dijagnozu tipa moždanog udara. Ovo je sastavni dio akutnog upravljanja. Stoga je potrebno snimanje u akutnoj fazi za sve moždane udare.
Uobičajeni simptomi moždanog udara u lijevoj hemisferi uključuju afaziju, desnu hemiparezu i desnu hemionopiju, a u desnoj hemisferi su liejva hemispatialna zanemarivost, lijeva hemipareza i lijeva hemianopija.
Većina (90%) moždanih udara su supratentoralni; kao takvi, javnost se može naučiti da prepozna i djeluje na moždani udar pomoću kratice F.A.S.T.,
F za opuštanje lica, A za pad ruke, S za smetnje govora i T za vrijeme.
4,5 sata je ključni vremenski rok u upravljanju ishemijskim moždanim udarom i zato je brzina integralna za dijagnozu i dolazak u bolnicu. Ako se djeluje u tom roku, Alteplaza dokazano smanjuje funkcionalnu nesposobnost i vodeći je tretman. Problem je učinkovitost, ako postoji bilo kakav zastoj u primjeni, stanje se brzo pogoršava. Brzina je zbog toga bitna.
Kako bi bili sigurni da je tretman tačan (hemoragijski moždani udari se ne mogu liječiti Alteplazom), dijagnoza mora biti potvrđena i to često prestavlja kašnjenje u liječenju. Za borbu protiv ovoga, UCLA je pokušavala koristiti CT-opremljenu hitnu pomoć. Pored skenera nalazi se i CT tehničar, mali laboratorij, neurolog, medicinska sestra – tehničar, kao i bolničar.
Ovo je očito nevjerovatan korak naprijed u vremenskoj liniji upravljanja ishemijskim moždanim udarom, ali još uvijek se oslanja na pravovremeni poziv za hitnu pomoć. Kao što je spomenuto u F.A.S.T, ključan je alat za pomoć članovima javnosti da prepoznaju moždani udar. Qualcomm je proizveo fantastičan VR obrazovni alat koji pomaže u podučavanju važnosti F.A.S.T. U aplikaciji vas vodi svaki korak dijagnostičkog postupka.
