Šta Vi mislite o vakcinama? – ovo pitanje se u posljednje vrijeme skoro svakodnevno postavlja. U prilog aktuelnosti ove teme svakako svjedoče različiti forumi i komentari vezani za vakcine na društvenim mrežama. Mišljenja su dakako podijeljena. Upravo zbog toga, ekipa Zdravog portala je razgovarala sa prim.dr. Nusretom Mulić – Adilović, u nadi da će nam ona kao medicinski stručnjak , ujedno i roditelj odgovoriti na ova, ali i pitanja iste problematike.
Zdravi Portal : Da li će epidemije zbog nevakcinacije postati stvaran problem?
prim.dr. Mulić-Adilović : Zahvaljujući vakcinama iskorjenjene su brojne zarazne bolesti koje su doslovno harale Zemljom. Zahvaljujući vakcini protiv difterije, ove smrtonosne bolesti nema preko šest decenija, a slično je i sa dječijom paralizom.
Starije generacije se sjećaju epidemije velikih boginja u Jugoslaviji 1972. godine. Zaraza se prenijela na 175 osoba, od kojih je 35 preminulo.
Provedena je masovna vakcinacija svih stanovnika, bez ikakvih iznimki i unutar dva mjeseca epidemija je bila gotova. No, nisu potrebne starije generacije da svjedoče o epidemijama nastalim zbog nevakcinacije – unatrag par godina desila se epidemija morbila u našoj državi.
Mnogo života je sačuvano i u posljednjih tridesetak godina, zahvaljujući vakcinama protiv raznih virusa i bakterija. To nisu “priče”, već lako provjerljive činjenice.
Također, bitno je reći da je u našoj zemlji još relativno očuvan kolektivni imunitet. Upravo je on zaslužan zbog čega epidemije nisu tako raširene i opasne, kakve bi bile da ga nema. Kolektivni imunitet štiti cijelu populaciju i utiče na njenu otpornost. On nastaje kada je otprilike 90% djece vakcinisano. Naravno, sa smanjivanjem tog procentualnog odnosa, smanjuje se i kvalitet kolektivnog imuniteta.
Zdravi Portal : Kada započeti vakcinaciju?
prim.dr. Mulić-Adilović : Svaka vakcina se daje shodno kalendaru vakcinisanja. Striktni rokovi su tu prije svega da bi se vakcinacija kompletirala u predviđenom roku. I tu nailazimo na različite dileme – sa jedne strane se nalazi opravdani interes da se svako dijete vakciniše, pa su rokovi vakcinacija i vrsta vakcina precizno utvrđeni. Sa druge strane su ponekad sumnjičavi roditelji, koji bi “malo da sačekaju” ukoliko je dijete bolesno u tom period ili jednostavno “dok malo ne ojača”. Najiskrenije rečeno, nije presudno da li će beba primiti vakcinu sa naprimjer dva ili dva mjececa i deset dana, ali je svakako treba primiti!
U svakom slučaju, važna je dobra komunikacija sa izabranim pedijatrom – koji će, imajući u vidu posebnost svakog djeteta, sačiniti pravi plan vakcinacija, držeći se zakonskih i medicinskih pravila.
Također, i revakcine se trebaju primiti u predviđenim rokovima. Tu ima prostora za mala pomjeranja, naročito ako su djeca bolesna u vrijeme predviđene revakcine. Uvijek je bolje malo odložiti vakcinaciju nego vakcinisati bolesno dijete. Naravno, to će procijeniti pedijatar koji je zadužen za dobrobit djeteta.
Zdravi Portal : Koliki je rizik od neželjenih efekata?
prim.dr. Mulić-Adilović : Zahvaljujući ogromnom farmakotehnološkom napretku, vakcine su sve bolje i čistije, pa su i neželjeni efekti veoma rijetki i blagi. Ozbiljni efekti vakcinacije su zaista izuzetno rijetki, ali se ipak dešavaju. Zato je važno svakom roditelju detaljno objasniti šta se može desiti. Jer, kada se dese, neželjeni efekti moraju se evidentirati i ispratiti.
Kada se pogleda odnos koristi od vakcinacije i neželjenih efekata, zaključak je jasan – vakcine su apsolutno neophodne.
Zdravi Portal : Preplavljen smo informacijama da je vakcinacija djece povezana sa nastankom autizma. Da li su informacije istinite?
prim.dr. Mulić-Adilović : Istraživački rad na polju vakcinacije, naročito u procesu razvoja vakcina i njihovih efekata je jako značajan. U pitanju su moderne studije, koje prate neželjene efekte vakcina. Treba reći da se radi o nezavisnim, multi-centričnim istraživanjima (obično su provedena na više kontinenata istovremeno), koje ne finansiraju proizvođači vakcina, a nadziru ih međunarodne institucije sa ogromnim kredibilitetom. Skoro sve velike studije su pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
Jedna od tih studija je potpuno jasno pokazala da MMR vakcina (protiv malih boginja, zaušaka i rubeole) nema nikakve veze sa autizmom! Poslije nje, obavljeno je još par istraživanja (od strane drugih stručnjaka), sa potpuno istim zaključkom. Zato je potpuno razumljiv stručni autoritet ovih i sličnih medicinskih, naučnih istraživanja, pa se na njih oslanjamo kada govorimo o potrebi za vakcinacijama.
Ja svakako ne želim reći da djeca koja su vakcinisana neće ni u kom slučaju dobiti autizam, niti to da roditelji čijoj se djeci to dogodilo govore neistinu. Ono što je potrebno znati je da se u istom vremenskom periodu u kojem se daje ta (u skorije vrijeme ozloglašena) MMR vakcina, mogu prepoznati znakovi autizma kod djece – riječ je dakle o koincidenciji prepoznavanja autizma i primanja vakcine.
Zdravi Portal : Koja je budućnost vakcine po Vašem mišljenju?
prim.dr. Mulić-Adilović : Ako se pogleda razvoj vakcina u poslednjih par decenija, lako je zaključiti da je došlo do pozitivnog vakcinalnog buma. Ono što je potrebno dalje raditi je usavršavanje starih i pronalaženje novih vakcina. Nažalost, brojni su virusi i bakterije protiv kojih još nema vakcina, a odnose mnogo života.
Također je važno stalno upoznavati i učiti roditelje o vakcinama i koristima koje one donose. Brojne dileme i sumnjičavost prema vakcinama su jasan pokazatelj značaja edukacije, jer, na kraju su roditelji ti koji će imati glavnu riječ u odluci da li vakcinisati dijete ili ne.
Zdravi Portal : I na kraju, da li Vi savjetujete Vašim pacijentima da svoje dijete vakcinišu?
prim.dr. Mulić-Adilović : Trudim se sa svojim pacijentima pričati o toj temi ne kao medicinski radnik već kao roditelj. U razgovoru sa njima uvijek kažem da sam svoje dvoje djece vakcinisala u skladu sa kalendarom vakcinacije, što planiram činiti i sa svoje dvoje unučadi u nadi da će i oni to isto učiniti.
