Nedjelja, 3 Novembra, 2024
No menu items!
NaslovnicaPozitivne pričeEDDIE ČUSTOVIĆ BOSANAC KOJI PIŠE HISTORIJU: Nije dovoljno klimati glavom i biti...

EDDIE ČUSTOVIĆ BOSANAC KOJI PIŠE HISTORIJU: Nije dovoljno klimati glavom i biti dio sistema

Edhem (Eddie) Čustović je 31-godišnji Tuzlak koji živi u Australiji. On je predsjednik najveće profesionalne organizacije koja se bavi inžinjeringom, tehnologijom i svim ostalim granama  vezanim za nauku za države Viktoriju i Tasmaniju – IEEE. Profesor je na renomiranom australskom univerzitetu La Trobe. Autor je revolucionarnih izuma poput Countakick-a i Tiger-3 digitalnog radara. O njemu pišu  domaći i strani mediji, a u cijeloj priči Eddie nije zaboravio ni svoju domovinu iz koje je otišao kao mali. Ipak, kako i sam kaže, njegov najveći uspjeh je osnivanje fondacije Bosnia & Herzegovina Futres Foundation, kojom je aktivirao, motivisao i podržao mlade ljude iz naše zemlje.
Razgovarala: Selma Repeša

  • Napustili ste BiH kao sedmogodišnjak, kako je došlo do toga?

Te 1991. godine situacija u bivšoj Jugoslaviji je već bila napeta. Dobro se sjećam da sam slabo viđao mog oca, ali nisam razumio zašto. Bio sam sretno dijete i tek sam upisao prvi razred osnovne škole. U Hrvatskoj je vec počeo rat i JNA je redovno kupila rezerviste, ali malo je ko znao gdje idu. Moj otac je bio svjestan sta se dešavalo u Hrvatskoj i strogo se protivio sukobima. Kasnije sam saznao da je zajedno sa još trojicom napravio pobunu na aerodromu Dubrave gdje je par hiljada rezervista odlučilo da ne ide u Hrvatsku i ratuje. Taj trenutak je promijenio moj cijeli život.
U potrazi za mojim ocem, javljeno nam je da je JNA bila spremna da iskoristi moju mamu, mene i mog mlađeg brata da bi ucijenila mog oca da se vrati. Mama i brat su ubrzo nakog toga napustili BiH i pridružili se tati. Ne sluteći da će situacija postati sve opasnija, ja sam ostao sa nenom i dedom u Tuzli gdje sam nastavio da idem u prvi razred. Ali situacija se pogoršala i moji roditelji se više nisu mogli vratiti u zemlju u kojoj je trajao rat i niti je bilo bezbjedno za mene da i dalje ostanem u Tuzli. Jedino rješenje je bilo da me djed prokrijumčari iz Bosne u Švicarsku što se upravo i desilo.

  • Tvorac ste revolucionarnih izuma poput Countakick-a i Tiger-3 digitalnog radara. Zašto su oni revolucionarni i možete li nam opisati njihovu funkciju?

Moji radovi i inovacije su inspirisane potrebom da olakšam život čovječanstvu, direktno i indirektno. Svi moji projekti su pokrenuti na osnovu slušanja stručnjaka iz drugih oblasti i naravno običnih ljudi, koji se suočavaju sa raznim poteškoćama u svom životu. Tako smo i došli do same ideje za „Countakick“ i drugih inovacija. Poznato je da se u Australiji svaki dan rodi pet mrtvorođenih beba i taj broj se ne smanjuje iz godine u godinu.  Ono što je poznato, jeste da je najčešći simptom mrtvorođenosti smanjen broj pokreta, tj. udaraca fetusa.  Najjednostavniji način da se odredi broj udaraca je redovno brojanje istih. Do sada su se ti udarci mogli pratiti samo kod ginekologa, na monitorima koji se nalaze u njihovim ordinacijama.  U nastojanju da smanjimo ovu tragičnu statistiku, sedmero studenata i ja, kao koordinator projekta, združenim snagama smo na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu stvorili Countakick.
_T8A5139Countakick je nosivi uređaj dizajniran za trudnice u trećem trimestru trudnoće, kako bi mogle pratiti kretanje, odnosno udarce bebe. Naime, radi se o nosivom uređaju u obliku pojasa koji korisiti kombinaciju mikrofona i senzora da bi pratio kretanje. Uz pomoć uređaja prikupljamo mnogo audioinformacija, a zatim pomoću naprednih tehnika možemo klasificirati pokrete fetusa.  Kroz ovaj projekat također smo otkrili mogućnost da se okarakteriziraju i izoliraju ostali unutrašnji zvukovi, kao što su crijevna probava i otkucaji srca (majke i djeteta). To prije nije bilo moguće zbog bučnog okruženja. Pored uređaja, osmislili smo i jednostavnu mobilnu aplikaciju koja snima pokrete bebe, koje majka može sama pratiti i tu informaciju proslijediti svom ginekologu za dalje praćenje i na vrijeme reagovati na moguće anomalije.  Naravno, to neće zamijeniti potrebu da se konsultuju sa ginekologom, ali će omogućiti trudnicama koje žive daleko od bolnica i ambulanti da mogu da prate razvoj svoje bebe.  Realno je za očekivati da se Countakick pojavi na tržištu 2017. godine.
Još jedan od mojih projekata je (Tasman International Geospace Enviromental Radar) TIGER-3 radar. Moram kazati da je TIGER-3 projekat na kojem je radilo više inženjera i fizičara sa La Trobea, a i ja sam dao svoj doprinos.  To je digitalni radar visoke frekvencije vrijedan 1,7 miliona američkih dolara koji je smješten u blizini grada Adelaidea u Južnoj Australiji. Taj instrument se sastoji od tri linearna antenska niza, dužine 250 metara, čiji digitalni primopredajnik omogućava kompletan uvid u vidno polje koje se pruža čak 5.000 kilometara od kopna. TIGER radar je dio međunarodne mreže sličnih radara koji se zovu SuperDARN.  To je konzorcij od dvadesetak univerziteta iz 15 zemalja, koji upravljaju sa više od 35 radara, a koji pokušava razumjeti fiziku gornjih slojeva atmosfere i ionosfere planete Zemlje.  Naučnici prikupljaju podatke za proučavanje svemirskog vremena, kao što su posljednje solarne baklje. One mogu onesposobiti mreže za napajanje energijom, satelite, navigaciju i nadzorni sistem u brodogradnji i avijaciji. Na primjer, 2015. smo imali solarne baklje koje su samo okrznule Zemlju.  Ovo je u potpunosti prvi digitalni radar takve vrste. Za naučnike to znači da sada mogu otkriti objekte i strukture koje prethodno nisu bile vidljive.

  • Recite nam nešto više o Institutu elektronike i elektrotehnike (IEEE) i Vašem radu, ali i funkcijama na Institutu.

IEEE je najveća profesionalna organizacijama te vrste u svijetu, sa više od 425.000 članova u više od 160 država. Organizacija se bavi inženjeringom, tehnologijom i svim ostalim granama koje su vezane za nauku, uključujući i etiku, postavljanje standarda za industriju, održavanje preko1600 konferencija gosinje, sarađivanje sa vladom u skoro svakoj državi svijeta, štampanje nekoliko stotina tehničkih žurnala i mnogo više od toga. Od januara 2016. obnašam i funkciju predsjednika IEEE-a za države Viktoriju i Tasmaniju, kao najmlađi izabrani predsjednik u historiji IEEE-a.
18015873_10155066300796745_331973797_oU ovoj organizaciji imam nekoliko visokih funkcija, pored gore navedene, dio sam Odbora za publikacije i proizvode također kao daleko najmlađi član odbora. Ovaj upravni odbor je zaslužan za obrt od 300 miliona američkih dolara i može se reć da je pokretna snaga cijele organizacije. Radi mog iskustva sa inovacijama, poduzetništvom i suradnjom sa privredom uvršten sam na svjetske odbore IEEE, naime “Odbor za inovacije IEEE”, “Odbor za poduzetništvo” i “Odbor za suradnju sa privredom”. Vrlo je zanimljivo sjediti u odboru inženjera koji se sastoji od najuspješnijih profesora sa najjačih univerziteta u svijetu i inženjera i informatičara koji rade u kompanijama poput Googlea, Siemensa i Tesla Motorsa.
Također, vrlo blisko sarađujem sa trenutnim predsjednikom IEEE-a Barryjem Shoopom i predsjednicom za 2017. Karen Bartleson. U 2017 godini sam imao ogromnu cast jer sam pozvan od strane predsjednika IEEE da ucestvujem u strateskom razvoju organizacije. Karen i Barry su veliki prijatelji Bosne i Hercegovine. Dosta su upućeni u status i razvoj BiH. Daju mi veliku podršku, a ove godine će Karen doći u Sarajevo i lično podržati naš rad sa zapošljavanjem mladih kroz naš proces poduzetništva.

  • Vaš put do uspjeha zacijelo nije bio lagan. Put Vas je vodio od BiH, preko Švicarske i Njemačke, da bi naposlijetku stigli do Australije. Koliko je bilo teško uspjeti?

Moram priznati da put do uspjeha nije bio nimalo lagan, ali jedna od najuređenijih država na svijetu, Australija, svakome pruža jednake prilike. Kada smo došli u Australiju, živjeli smo u predgrađu Melbournea u kojem većinom živi radnička klasa.
Moji roditelji, koji su također visokoobrazovani, insistirali su da se moj brat i ja školujemo i obrazujemo i govorili nam da napornim radom možemo stvoriti svoju uspješnu priču. Pohađao sam jednu vrlo niskorangiranu srednju školu, jer moji roditelji nisu bili u prilici da me pošalju u privatnu školu, ali to nije umanjilo moju zainteresovanost za naukom i znanjem.
12747983_10153866963181745_1910767074734703455_o (1)Rezultati su mi omogućili da upišem jedan od vodećih australskih univerziteta, La Trobe. Upornost, trud, mnogo žrtvovanja, podrška mojih roditelja i velika želja da se dokažem u svemu što radim, se isplatila. Stalno govorim i podsjećam moje studente da se moraju više žrtvovati da bi napravili veliki uspjeh u svojoj karijeri.
Nije dovoljno raditi samo ono što morate, nije dovoljno klimati glavom i biti dio sistema, niti je dovoljno raditi u okviru standardnog radnog vremena. Kada ste izbjeglica u drugoj državi, adaptacija na novu okolinu je vrlo bitna.
Svaka osoba traži svoje ljude u tuđini, ljude iz svoje zemlje sa kojima imaju nešto zajedničko. Sve je to lijepo zbog održavanja kulture, ali mnogi naši ljudi u inostranstvu su upravo tu napravili greške. Nisu su integrisali dovoljno brzo da bi iskoristili bogastvo država poput Australije, Velike Britanije, Amerike, Njemačke, itd.
Bogatstvo tih zemalja nisu samo državni sistemi koji funkcionišu, već bogastvo različite kulture i nacija koje tu žive. Moji roditelji su bratu i meni uvijek govorili da trebamo upoznati druge kulture, da se ne smatramo posebnim i da svakome pružamo isti nivo poštovanja.

  • Osnivač ste i fondacije Bosnia & Herzegovina Futures Foundation, čime se ona bavi?

Cilj ‘Bosnia & Herzegovina Futures Foundation’ je omogućiti studentima iz oblasti inžinjeringa i informatike pristup kvalitetnom školovanju i tehnologijama. Sama ideja je pokrenuta nakon otvorenog razgovora sa studentima gdje samo shvatio koliko se zapravo studenata u BiH bori sa finansijama da uopšte upiše fakultet. Uz to, nedostanak mentorstva svjetskih stručnjaka, najsavremenijih tehnologija za napredak u karijeri, malo prilika za radnu praksu i slabo povezivanje mladih sa ostatkom svijeta su ostali razlozi zbog kojih je fondacija osnovana.
Istraživanje nam je pokazalo da je za školovanje studenta koji nije na budžetu potrebno 1800 KM po godini. Ako pogledate prosječna primanja jedne porodice onda je jasno da se otprilike 17-20% primanja porodice mora odvojiti za školovanje smao jednog djeteta.
Pristup školovanju mora biti bolji. Mi nagrađujemo studente na osnovu njihog zalaganja, rezultata, volonteringa i naravno izostanka finansija. Do sada smo podjelili 5 stipendija, 2 u decembru 2016. i 3 u martu 2017. Uz stipendije također dijelimo grantove za putovanja na značajne konferencije. Cilj je pružiti priliku bh. studentima da ode van granica BiH, stekne nova znanja i ista (kroz stručna predavanja, radionice i mentorstvo) prenese  pri povratku. Ovo je najbolji i najbrži način širenja znanja, ali ujedno i nagrade ljudi koji su spremni preuzeti odgovornost . Ono što je bitno naglasiti je da mladi ovom prilikom dobijaju mentorstvo, savjetnike iz njihove struke sa mnogo iskustva koji sui m ujedno I vjetar u leđa.
Odbor fondacije Bosnia & Herzegovina Futres sastoji se od mladih i vrlo uspjesnih ljudi van Bosne i Hercegovine. Za vise informacija posjetitie website fonadacije – www.bhfuturesfoundation.org

  • Šta Vas inspiriše da pomažete mladim ljudima?

Mladi ljudi su budućnost svake države. Oni su ti koji preuzimaju sve odgovornosti i na njima ostaje ono što mi trenutno gradimo. Da bi se održao kontinuitet našeg rada ili stvorile neophodne promjene u sistemu koji ne funcioniše, mladi ljudi moraju biti dio priče. Ukratko – najveće bogatsvo jedne države su ustvari njeni građani, a pogotovo mladi ljudi!
Pomažem mladima, zato što pomažući mladima u BiH pomažete direktno razvoju BiH. Ja sam prošao mnogo u životu, u većinu borbi ulazio sam bez iskustva i pretpostavke šta bi se dalje moglo desiti, da sam imao mentora sve to bi bilo puno lakše. Kada sve sami postignete onda naučite biti otporni i teško vas je spriječiti da dođete do zacrtanog cilja. Želim da inspirišem mlade ljude u BiH i da im prenesem svoja iskustva, da im budem ono što ja nisam imao. Mnogo je načina je da pomognete, ako je to ono što želite.

  • Koliko pratite razvoj nauke u BiH i regiji? Imaju li inovatori u zemljama Balkana uslove za realizaciju svojih ideja i napredovanje?

BiH je jedna vrlo bogata država, mada mi to često pogrešno protumačimo. Bogatstvo naše države, ali i cijelog regiona bivše Jugoslavije, jeste inteligencija i snalažljivost ljudi. U BiH postoje razne mogućnosti, ali nažalost, za veliki napredak u nauci, potrebna su i velika sredstva da bi se obezbijedila tehnička oprema i radni uslovi. No, mimo toga, BiH ima izuzetno dobrih naučnika, i neki od njih upravo stvaraju posebnu priču u BiH, a ne u inostranstvu.
Što se tiče organizacija koje pomažu start-up konceptima naveo bih Networks.ba, Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podrzava vlada Švicarske ambasade, Mozaik fondaciju, UNDP, Friedrich Neumann Fondaciju i naravno IEEE. Ima tu još organizacija koje podržavaju razvoj sa kojima jos nisam imao kontakta ali potrebna nam je kritična masa da bi to oživjelo kao u drugim državama.
2016_0126_093U BiH nedostaje ulaganje u razvoj nauke, infrastruktura se mora razviti da bi omogućili našim mladima isti pristup kao i na zapadu. Studenti su talentovani i posjeduju veliki potencijal. Dosta toga zavisi od oblasti. Informatika trenutno doživljava ogroman rast u BiH radi ulaganja stranih organizacija. Ali nažalost većina toga je vezana za “outsourcing”. Također nam nedostaje povezivanje univerziteta sa privredom. U Australiji čak i na univerzitetu imate kompanije koje direktno surađuju sa akademskim kadrom. To daje razne prilike profesorima i studentima kao i kompanijama. Istraživanja i inovativni projekti koji se razvijaju na univerzitetima su tako više u skladu sa onim što je potrebno tržištu, imaju veću mogućnost da se komercijaliziraju. Sve to daje veliki doprinos univerzitetu i stvara sistem u kojem više nije toliko ovisan o državi.

  • Da li biste isti uspjeh postigli da ste ostali u BiH?

Teže bi bilo da sam ostao u BiH, i taj put ka uspjehu vjerovatno bi izgledao totalno drugačije. Ja sam tvrdoglava, uporna i snalažljiva osoba. Napravio bih nešto u BiH da sam ostao. Za tu vrstu uspjeha jeste potrebno i malo sreće ili, kao sto kažu, da se nalaziš na pravom mjestu u pravom trenutku. No, moram reći i da uspjeh u državama poput Australije ne dolazi onima koji ga čekaju da im padne u krilo. Morate biti spremni da sami krojite svoju sudbinu i da budete gladni za uspjehom.
Imate dosta primjera uspješnih ljudi u BiH koji nisu u inostranstvu gradili karijeru i nisu na “štelu” uspjeli. Mislim da takve ljude moramo što više promovisati u javnosti. Prošle godine na kongresu koji sam organizirao iskoristio sam priliku da privučem značajna imena, koji vuku porijeklo iz BiH ali sam također promovisao mlade uspješne u BiH.

  • Zašto nauka, šta je Vaša inspiracija?

Kada odmalena postavljate teška pitanja za sve što vas interesuje, onda se to interesovanje razvija u motivaciju da otkrijete sve ono za što i dalje postoje pitanja, ali ne i logično i naučno dokazani odgovori.

Neki ljudi odluče da sjede i da prihvate da je svijet takav kakav jeste, ali isto tako neki od nas žele da otkriju tajne ove zemaljske kugle, svemira i kako da napredujemo kao čovječanstvo.

Za kraj bih iskoristio priliku i citirao mog idola i prema mom mišljenju najvećeg naučnika svih vremena, Nikolu Teslu: “Ako želite da otkrijete tajne univerzuma, razmišljajte u terminima energije, frekvencije i vibracije” i ”Naučnici danas misle duboko umjesto jasno. Čovjek mora biti zdrav da misli jasno, ali se može misliti duboko i biti prilično lud“.
(Zdravi Portal)
 
 
 

OBJAVE IZ KATEGORIJE

Najnovije objave

PREPORUČUJEMO