Znate li šta je hiperlipidemija i kako šteti vašem srcu?

0

Hiperlipidemija je nenormalno visoka razina masti (holesterola i triglicerida) u krvi.

Hiperlipidemija predstavlja rizik za zdravlje jer visok nivo holesterola u krvi dovodi do fomiranja masnih naslaga, odnosno plakova u krvnim sudovima, koji vremenom rastu, te mogu dovesti do začepljenja krvnih sudova i srčanih oboljenja. Holesterol u krvi je proizvod rada jetre i onog što unesemo hranom. Stoga zdtava ishrana, fizička aktivnost i nepušenje, sami ili u kombinaciji sa lijekovima, predstavljaju osnovne korake u rješavanju ovog zdravstvenog problema.

Zdrava ishrana i promjene u ishrani

Opća pravila zdrave ishrane, zasnovana na svakodnevnoj konzumaciji raznovrsnog voća i povrća, žitarica od punog zrna, jezgre, ribe, nemasnog mesa, mahunarki, te izbjegavanje slatkiša, grickalica i masne hrane, čine osnovu za dobro zdravlje i zdravlje srca.

Osim pridržavanja pravila zdrave ishrane, kada je u pitanju hiperlipidemija, potrebno je napraviti promjene u unosu masti- smanjiti količinu masti i pravilno odabrati vrstu masti koju ćemo unijeti.

Odabirom proizvoda sa manje masti, te načinom pripreme hrane, može se postići smanjenje ukupne količine masti koja se unese hranom.

Umjesto prženja hranu je bolje bariti, kuhati na pari ili peći u rerni s malo ulja!

Posebna pažnja je odabir vrste masnoća

Zasićene masti prisutne u punomasnim mliječnim proizvodima, mesu, posebno crvenom poput teletine, junetine i svinjetine, kožici peradi, puteru, palminom ulju, povećavaju nivo holesterola, posebno tzv. lošeg holesterola, te njihov unos treba ograničiti. Isti učinak imaju i hidrogenirane masti prisutne u prženim proizvodima, keksima, kolačima i brzoj hrani, pa unos ovih namirnica također treba ograničiti.

Nezasićene masti doprinose održavanju tzv. dobrog zaštitnog HDL – holesterola, a neke od njih pomažu smanjenju nivoa triglicerida u krvi. Ove masti nalaze se u maslinovom ulju, sojinom ulju itd. zato u ishrani treba koristiti ove masti i biti umjeren – u jednoj čajnoj kašičici ima oko 5 g masti.

Omega 3 nezasićene masne kiseline prisutne u masnim ribama poput skuše, sardine, lososa, sprečavaju stvaranje plakova i smanjuju holesterol i trigliceride. Zato, treba jesti ribu barem dva puta sedmično.

Orahe, lješnike i bademe treba jesti svakodnevno, ali prekomjerno teške i gojazne osobe, porcije trebaju prepoloviti (10-12 badema). Opet treba pomenuti važnost konzumacije povrća i voća – hrana bogata vlaknima pomaže sniženju holesterola, razlog više da se ne zaboravi svakodnevno jesti povrće, voće, žitarice i mahunarke.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.