Zagađenje zraka: Šta udišemo i koliko to šteti zdravlju?

0

Zagađenje zraka predstavlja koncentraciju štetnih materija preko tolerantne granice međutim, ova će koncentracija ovisiti ne samo o intenzitetu izvora zagađivanja, nego i od lokalnih uslova u pogledu zračnih strujanja, padavina, konfiguracije terena itd.

Zagađenje zraka direktno djeluje na stanovništvo i oštećuje i pogoršava zdravlje ljudi. Tipična goriva sadrže znatne količine elemenata ugljika, vodika, sumpora i određene količine minerala. Njihovim izgaranjem nastaju spojevi ugljični dioksid, voda, sumporov dioksid i pepeo.

Pepelom voda prelazi iz pare u aerosol. U atmosferi dolazi do kontakta aerosola vode i sumpornog trioksida. Nastala sumporna kiselina je također aerosol i lebdi u zraku, i njenim udisanjem dolazi do kontakta s plućnim tkivom, kojega ozbiljno oštećuje.

Kiseli smog Obično se javlja u mjesecima kada se zbog loženja povećava koncentracija sumpor-dioksida (SO2) u vazduhu, a samim tim, i koncentracija sumporne kiseline (H2SO4), koja nastaje oksidacionim i drugim procesima u vazduhu. Pored sulfatne, mogu se javiti i druge kiseline, koje nastaju reakcijom kiselih oksida prisutnih u smogu, kao i sve ostale supstancije koje se unose u vazduh iz različitih izvora.

Direktni uticaj na zdravlje Zagađenje zraka kod ljudi može uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, crvenilo i svrbež u očima, curenje iz nosa, kašalj i otežano disanje, grlobolju, šištanje u grudima, bol u prsima, sklonost prehladama i alergije, te pogoršanje postojećih plućnih i srčanih bolesti.

Bolesti povezane s onečišćenim zrakom jesu astma, bronhitis, emfizem pluća, srčane i druge plućne bolesti i respiratorne alergije. Kod nekih ljudi se javljaju izraženi simptomi, dok se kod određenog broja ljudi simptomi uopšte ne javljaju. Simptomi idu od fizičke i fiziološke neprijatnosti, nespecifičnih znakova, do blagih ili jačih kliničkih manifestacija bolesti ili smrti.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.