SBF Online Session #2: Jačanje energetskih kapaciteta Bosne i Hercegovine

0

Energetika mora postati državni prioritet BiH

Kriza je šansa za temeljite reforme i pokretanje velikog investicijskog ciklusa u energetski sektor

Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je drugi u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima. Tema druge SBF online sesije bila je „Jačanje energetskih kapaciteta Bosne i Hercegovine“, koju je moderirao g. Nermin Oprašić, rukovodilac Odjeljenja za velike klijente i sindikaciju Sektora za poslovanje sa pravnim licima BBI banke.

Panelisti su bili eminentni stručnjaci i praktičari iz energetskog sektora BiH: g. Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE) i nekadašnji premijer Vlade F BiH i direktor Elektroprivrede BiH (EPBiH), g. Amer Jerlagić, suvlasnik i direktor kompanije SHPP d.o.o. za proizvodnju električne energije i nekadašnji direktor EPBiH i g. Jasmin Salkić, direktor kompanije BH-GAS d.o.o.

Govoreći o trenutnoj situaciji u oblasti proizvodnje energije g. Edhem Bičakčić je istako kako Bosna i Hercegovina raspolaže s 16 miliona kW sati električne energije, od čega se oko 4 miliona izvozi. Gotovo 70 posto se proizvodi u termoelektranama na ugalj, a ostatak proizvode hidroelektrane.

„Ta naslijeđena struktura nije baš najbolja i trebamo je u budućnosti mijenjati. Kako bi i dalje nastavili sa izvozom električne energije potrebno je obezbijediti finansiranje ukupne energije i nove investicije, iako je pod uticajem pandemije virusa Covid-19 došlo je do pada potrošnje energije u svijetu. Kriza je vrijeme za reforme i trebamo je iskoristiti da postignemo visok nivo energetske neovisnosti“ – obrazložio je Bićakčić u uvodnom izlaganju, dodajući kako se najveći gubitak u proizvodnji i potrošnji energije tokom pandemije osjetio u naftnoj industriji. Prema njegovim riječima rješenje za ovu situaciju je otvaranje investicijskog ciklusa u domenu energetike.

„Potrebno je domaćim i stranim investitorima omogućiti lako i jednostavno ulaganje u energetski sektor. Ova kriza je pokazala sposobnost elektroenergetskog sistema da očuva energetski sistem, ali je sada na vladama da prepoznaju šanse, usvoje reforme i pokrenu veliki investicijski ciklus.“ – mišljenja je Bičakčić.

Panelisti su govorili i o bogatom hidro-potencijalu koji posjeduje BiH, čija se samo trećina trenutno koristi.

„Zasad se kod nas koristi 54,5 % energije iz termo izvora, a ovaj procenat je možda i veći izgradnjom termoelektrane u Stanarima. Očigledna je nedovoljna iskorištenost hidropotencijala. Kriza je velika šansa i mi u BiH trebamo ovo iskoristiti za pokretanje jednog velikog investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije u kojem bi uredili i korita i obale. Na svim tim projektima bile bi angažovane domaće kompanije.“ – kazao je Jerlagić, te dodao kako je činjenica da je 60% neiskorištenih potencijala u hidro sektoru dobra osnova za investicijski ciklus. On smatra da bi Vlada trebala čim prije  krenuti u realizaciju obnovljivih izvora u segmentu hidropotencijala, ali i izgradnje vjetroparkova.

Panelisti su diskutovali i o temi smanjenja emisije CO2 koji nastaje u termoelektranama, a posebno je podržana ideja toplovoda koji bi iz Termoelektrane Kakanj grijao glavni grad Bosne i Hercegovine, čime bi Kakanj postao „energetsko srce Sarajeva“, a kvalitet zraka u Sarajevu bi se značajno popravio.

„Zamjenski blokovi su planirani i napravljeni po evropskim standardima i sada treba realizirati projekte u Tuzli i Kaknju. Urađene su projekcije da zadovoljimo godišnji nacionalni program u smislu smanjenja emisije CO2. To podrazumjeva otvaranje investicijskih ciklusa i ako ih otvorimo, do 2035. g. možemo svesti učešće termoelektrana na 40%, a dobit ćemo višestruko efikasnije termoblokove. Imat ćemo razvijeno toplinarstvo, bit će prihvatljivi za evropsko okruženje, a to bi ujedno bio i izlaz iz trenutne ekonomske situacije. Ukoliko se ne prilagodimo novim standardima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora možemo ugroziti izvoz prljavim termoblokovima koji neće biti prihvatljivi za evropsko tržište. Za ove promjene potrebna su ulaganja u obnovljive izvore – sunce i vjetar – od 240 miliona eura na godišnjem nivou“ – decidan je Bičakčić, istakavši kako bi u tom kontekstu trebalo otvoriti i pojednostaviti pristup stranim investicijama.

„Imamo veliku priliku da domaću pamet i znanje iskoristimo za izgradnju obnovljivih izvora elekrične energije, solarne, vjetro… Trebamo investirati u ove oblasti i na taj način savladati ekonomsku krizu. Privatni sektor je svjestan prepreka za investicije. Zašto ne bismo na svakom krovu postavili solarne panele? Mogli bi napraviti dvostrana brojila za potrošnju za domaćinstva i za dalju distribuciju. Možemo koristiti regulative zemalja EU, zakon iz Njemačke i sl.“ – kazao je Jerlagić.

Učesnici su razmijenili mišljenja i o energiji iz prirodnog gasa, te šta za BiH znači realizacija projekta novog gasovoda.

„Južna interkonekcija je bitna zbog sigurnosti snabdijevanja i diverzifikacije izvora gasa – završen je idejni projekat i predat u roku. Ostale aktivnosti koje se tiču ove faze projekta su u toku. Vrijedno je istaći kako je BH GAS postao  članica ENTSOG-a, imamo status posmatrača. Takođe, kao članica Energetske zajednice učestvujemo u svim aktivnostima po pitanju gasa i primjenama direktiva koje se odnose i na Bosnu i Hercegovinu.“ – kazao je g. Salkić, dodajući kako bi BiH trebala imati državni zakon o gasu te da ovaj energent mora biti pod punom ingerencijom države. Trenutna podjeljenost ingerencija na entitetske nivoe stvara mnoge probleme.

„Potrebno je donijeti zakone na nivou države, jer je energetika državno pitanje. Zakon treba uraditi ozbiljno, a transport gasa mora ostati u državnim rukama i ne smije biti pušten u privatne ruke.“ – kategoričan je Salkić.

Zaključak svih panelista je kako energetski sektor mora postati državni priroritet, pod ingerencijom BiH, koji će biti reguliran zakonom na državnom nivou. Kvalitetni projekti koji imaju obezbjeđene dozvole vrlo lako mogu pronaći investitora, ali je neophodno pojednostaviti ulazak investicija, kako stranih tako i domaćih, kao i ubrzati izdavanje potrebnih dozvola. Neophodno je ojačati bankarski sektor, formiranjem posebnih garantnih fondova za potrebe energetskog sektora, a neophodno je raditi i na razvoju puteva za  transport gasa iz više izvora, te posebno na razvoju održivih izvora energije.

Druga SBF online sesija o energetskom sektoru u BiH dostupna je na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) i možete je pregledati na društvenim mrežama:

YouTube: https://youtu.be/cuJZG0g9euM

Komentari
Podijeli

Comments are closed.