Posljedice hladnoće na zdravlje

0

U toku zime i hladnog vremena dvostruko je veća učestalost srčanih napada, lakše dolazi do postoperativnih komplikacija, javljaju se napadi astme i glaukoma.

Ako je naše tijelo duže vrijeme izloženo hladnoći, ono reaguje tako da sužava krvne sudove u koži, nosu, ušima, rukama i nogama, kako bi se više krvi usmjerilo prema vitalnim organima poput srca i mozga. Tada se ekstremiteti (noge i ruke), nos i uši najbrže hlade. Ovo može da utječe na srčane bolesnike zato što srce tada radi pod većim opterećenjem da bi održalo cirkulaciju.

Kod duže izloženosti niskim temperaturama sužavaju se i krvni sudovi nekih vitalnih organa, među kojima su važne arterije srca i mozga. Zbog toga je hladnoća jedan od mogućih faktora rizika za nastanak angine pectoris i moždane slabosti, te pojave iznenadne smrti, kao posljedice infarkta.

Stoga se savjetuje utopljavanje i prilagođavanje aktivnosti hladnim vremenskim uslovima. Ovo je veoma važno za one koji imaju anginu pectoris, jer se rizik smanjuje ukoliko su nervni završeci glave i ruku dobro utopljeni.

Osobe koje imaju šećernu bolest, u ovom periodu su skloniji infekcijama. Zato je potrebno posebnu pažnju posvetiti obući, jer se kao česta komplikacija ove bolesti javlja tzv. dijabetičko stopalo. Obuća mora biti udobna, nikako tijesna, jer u tom slučaju mogu nastati čak i neprimjetne rane koje mogu dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija.

Ako je izuzetno hladno vrijeme, ovi pacijenti bi trebalo da ostanu u kući i da se pridržavaju dijetalnog režima ishrane.

U hladnim zimskim danima češće se javlja curenje iz nosa, što može dodatno da se zakomplikuje upalom srednjeg uha i upalom grla. Ove bolesti se javljaju obično kao posljedica već oslabljenog imuniteta koji nastaje i zbog nedovoljnog uzimanja vitamina, boravka u zatvorenom prostoru koji se nedovoljno provjetrava, slabijoj izloženosti suncu.

Hladnoća djeluje na slabljenje periferne cirkulacije i na disajne puteve, tako što sužava krvne sudove u koži i sluzokoži, a smanjeni protok krvi znači i smanjenu dostupnost bijelih krvnih zrnaca koji brane naš organizam od infekcije.

Da bi se smanjile upale nosa i grla potrebno ih je zaštititi šalom, kako bi se udisao zagrijani vazduh. Kapa treba da štiti čelo i uši. Osobe koje pate od sinuzitisa, moraju dobro da zaštite nos od hladnog vazduha i da se inhaliraju (npr. toplim čajem od nane).

Hroničnim plućnim bolesnicima zima ne prija zbog promjena temperature, povećane vlažnosti vazduha, učestale magle, veće koncentracije smoga i respiratornih infekcija. Bolesnici trebaju da redovno uzimaju propisanu terapiju i vitamine, da izbegavaju izlaske kada je magla, zagađen vazduh, izrazito vlažno i hladno, da izbjegavaju osobe koje su prehlađene, te da se obavezno vakcinišu protiv gripe, ukoliko nemaju nekih kontraindikacija za to.

Hladan zrak je i okidač za napade astme. On sužava disajne puteve, naročito tokom povećane fizičke aktivnosti. U zimskim mjesecima provodi se više vremena u zatvorenim prostorijama, što povećava kontakt sa alergenima kućne prašine (posebno grinjama), ali i sa respiratornim virusima.

Virusi koji izazivaju infekcije disajnih organa zimi se prenose najviše dodirom. Oboljeli od respiratorne infekcije, kada se nađe u grupi ljudi, kihanjem i kašljem prenosi viruse na okolne predmete gde u infektivnom obliku mogu da vrebaju desetak sati. Onaj ko dodirne predmet na koji su virusi pali, može lako da se inficira i kada bolesnik već dugo nije tu. Stoga u zimskom period treba pojačati opću odbrambenu sposobnost organizma i posvetiti pažnju redovnom i pravilnom pranju ruku.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.