Kontaktna sočiva – prednosti i mane

0
Prednosti sočiva u odnosu na naočare
  • Bolja vidna oštrina kod mnogih očnih mana naročito kod astigmatizma, visokih dioptrija, poslije operacije katarakte i kod kontaktna keratokonusa.
  • Široko vidno polje – Obezbeđuju neometan periferni vid što je izuzetno važno za vozače, fotografe, sportiste, ali i u svakodnevnim aktivnostima (daju prirodniji vid).
  • Omogućuju korekciju oba oka bez obzira na razliku u njihovoj dioptriji. To je nemoguće pri nošenju naočara, ako je razlika između oba oka veća od 3 dioptrije.
  • Bavljenje sportom – Kontaktna sočiva daju visoku dozu slobode kakvu naočare ne pružaju. Napomena – sočiva za bavljenje sportskim aktivnostima u vodenoj sredini (npr. u bazenu) valja koristiti samo ako se istovremeno nose vodonepropusne naočare za vodu.
  • Vremenske nepogode – Naočare se na kiši pokvase, a zimi pri prelasku iz toplije u hladniju prostoriju zamagle, što se sočivima ne dešava.
  • Prirodan izgled – Korekcija lošeg vida je neophodna, naročito kod djece i omladine. Međutim, u pubertetu mladi ne vole da nose naočare i one vrlo često završe u torbi umjesto na licu. Tinejdžerima su kontaktna sočiva idealno rešenje za nenametljivu korekciju refrakcione greške.
  • Nošenje modernih sunčanih naočara – Uz sočiva je moguće koristiti sunčane naočare kao modni detalj, ali i kao zaštitu od UV zračenja.
  • Promjena boje očiju – Kontaktna sočiva u boji omogućuju ostvarenje snova sa željenom bojom očiju.
  • Mogućnost povremenog nošenja – Meka kontaktna sočiva se mogu nositi sporadično, povremeno, za vrijeme nekih sportskih događanja ili društvenih obaveza.
  • Crveni otisak na koži nosa i ušiju – naočare često nažuljaju kožu nosa i ušiju, a bol je uobičajena nuspojava. Uz sočiva ova tegoba nestaje.
Loše strane nošenja kontaktnih sočiva
  • Obavezno uklanjanje sa oka prije spavanja – Većina sočiva nije napravljena za višednevno nošenje, te ih treba obavezno ukloniti sa oka prije spavanja.
  • Obavezno redovno održavanje – Održavanje sočiva služi da se očuva kvalitet optike, spriječava oštećenja površine sočiva, odstranjuje već nastale depozite, redukuje broj patogenih mikroorganizama i produžava život sočiva. Neophodno je svakodnevno čišćenje, ispiranje, dezinfekcija i enzimski tretman (odstranjivanje depozita) kako bi se predupredile komplikacije. Ako su sočiva propisana za produženo nošenje (ukoliko se spava sa sočivima na očima) nikada ne treba dozvoliti da prođe duže od tri dana između dva čišćenja. Kontaktna sočiva ne treba prepisivati osobama koje nemaju i ne žele da steknu naviku svakodnevne higijene kontaktnih sočiva.
  • Redovna zamena sočiva – Sočiva imaju svoj rok trajanja i potrebno ih je redovno zamijeniti novim da ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija ( alergija, infekcije). Pojedina sočiva su dizajnirana za česte zamjene. Oftalmolog preporučuje pacijentu režim nošenja i čišćenja, kao i režim zamjene kontaktnih sočiva.
  • Redovna kupovina preporučenih rastvora za održavanje sočiva – Vrlo je važno da pacijenti poštuju preporuku ljekara prilikom kupovine rastvora. Većina pacijenata ne nabavlja preporučeni rastvor ili ga ubrzo zamijenjuje nekim jeftinijim sa obrazloženjem: „svi su rastvori isti”. Nažalost, nisu. Neadekvatni rastvori za održavanje sočiva indukuju toksične ili alergijske reakcije. Zatim, zabranjeno je razblaživati rastvore vodom da bi se uštedilo. Razblaženi rastvori nisu dobar dezinficijens te dolazi do infekcije i teških oboljenja oka. Napomena – ne smiju se koristiti proizvodi kućne hemije za čišćenje sočiva!
  • Vještačke suze i ovlaživanje sočiva – Sve što uzrokuje suhoću oka, može učiniti sočiva neudobnim i povećati rizik od infekcija (upotreba kompjutera, čitanje, gledanje TV, zagađenje vazduha – dim od cigareta, suha klima, vjetar, centralno grijanje, vožnja, alkohol, trudnoća i dojenje, pilule za kontracepciju, putovanje avionom, antihistaminici). Potrebno je ovlaživati sočiva stavljanjem vještačkih suza bez konzervansa preko sočiva. Upotreba vještačkih suza dovodi do rehidratacije mekih sočiva, poboljšanja kvaliteta suza i komfora.
  • Navikavanje i nošenje tvrdih kontaktnih sočiva (PMMA i RGP) – Navikavanje na tvrda kontaktna sočiva ima propisanu proceduru. Sočiva se prvog dana nose 2 sata i svakog narednog dana vrijeme nošenja se produžava za 1 sat, sve do 10 sati nošenja (drugog dana 3, trećeg dana 4 … 9 dana 10 sati) kada je obavezna prva kontrola. Kada se oko adaptira na sočiva uobičajeno se nose između 10 i 16 sati.
  • Pauza u nošenju tvrdih sočiva – U toku nošenja tvrdih kontaktnih sočiva dozvoljena pauza je 24 sata u toku nedjelje (npr. u petak su sočiva uobičajeno nošena, u subotu nisu nošena, u nedjelju obavezno treba nastaviti sa nošenjem sočiva). Ako je pauza u nošenju sočiva duža od 24 sata potrebno je ponovo sprovesti adaptaciju na sočiva.
  • Redovne kontrole – Prilikom nošenja sočiva obavezne su redovne kontrole da bi se provjerilo privikavanje na sočiva, vidna oštrina (povećanje dioptrije) i izbjegle moguće komplikacije koje mogu nastati prilikom neadekvatnog nošenja i održavanja sočiva.

Obavezna prva kontrola za meka kontaktna sočiva za dnevno nošenje je za 15 do 30 dana. Zatim, za 3 mjeseca, a potom za 6 do 12 meseci, po potrebi i ranije.

Obavezna prva kontrola za meka kontaktna sočiva za višednevno nošenje (ako se spava sa kontaktnim sočivima na očima) je dan poslije početka nošenja. Sljedeće kontrole su za nedjelju dana, za 2 nedjelje, a potom za 3 do 6 mjeseci, po potrebi i ranije. Obavezna prva kontrola za tvrda sočiva (RGP i PMMA KS) je na 10 sati nošenja. Ako se iz bilo kog razloga ne obavi tada, sočiva se i dalje nose 10 sati do prve kontrole. Kontrolni pregledi za tvrda sočiva su u intervalima od 6 do 12 mjeseci tokom prve godine nošenja sočiva, a zatim, jednom godišnje. Kontrola se najrjeđe obavlja jednom u dvije godine kada se sočivo zamijenjuje novim. Napomena – pojedina sočiva se zamijenjuju godišnje.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.