Kako pomaganje utiče na nas i naše mentalno zdravlje?

0

Humanost je pojam koji predstavlja skup vrijednosti koje čine čovjeka onime što on jeste. Također se odnosi na poštivanje vrijednosti kao što su sreća, dobrobit pojedinca, solidarnost, dostojanstvo, identitet, život, razvoj, sloboda.

Humanost znači djelovati – pomagati drugima bez obzira na to koje su rase, nacionalnosti, spola, starosti, vjere i bez obzira na to jesu li ljudi, životinje ili priroda koja nas okružuje.

Osobine humane osobe su osjećajnost, brižnost, odgovornost, milosrdnost, požrtvovnost, nježnost. Takva osoba stvara bolji svijet za sve koji u njemu žive. Humani čovjek je dobročinitelj, a ta riječ mnogo bolje objašnjava značenje humanosti: činiti dobro!

Altruizam definišemo kao naklonost i težnju dobrobiti drugih, bez očekivanja recipročne koristi. Ne zaboravimo, pomaganje i davanje drugima pomaže i osobi koja daje. To je nesebična briga za dobrobit drugih ljudi, ali i, ne manje važno, način na koji zahvaljujemo na onome što sami imamo. Stavljanje potreba drugih ispred svojih vlastitih pomaže mnogim ljudima da pronađu smisao i svrhu vlastitog života. Da je altruizam najbolji način za preživljavanje tragičnih situacija i životnih promjena potvrđuju primjeri ljudi koji su doživjeli teške životne situacije. Posvećivanje drugima odvlači usmjerenost na tugu, gubitak i prazninu koju osjećamo u sebi te otvara poglede na nove mogućnosti u svijet oko nas.

Uticaj dobrih djela na cjelokupno zdravlje

Predodređeni smo za pomaganje drugima, dobrota je ključna za opstanak zajednice i zbog nje napredujemo kao pojedinci i kao društvo. Ne samo da će nas usrećiti, pomaganje, ljubaznost i dobrota pozitivno utječu na naše zdravlje.

Emocije koje pokrećemo čineći dobra djela poboljšavaju naše mentalno, tjelesno i socijalno zdravlje. Pomaganje i ljubaznost pomažu u regulaciji naših emocija – pobjeđuju strahove, srdžbu, ogorčenost, tugu, osamljenost.

Osobe koje redovno pomažu drugima boljeg su mentalnog zdravlja, najčešće imaju bolji imunološki sustav te rjeđe obolijevaju od hroničnih bolesti, manji je rizik za infarkt i razvoj depresije.

Značajne su i socijalne posljedice dobrih djela – mogućnost sticanja novih poznanstava i prijateljstava, stvaranje kvalitetnijih odnosa u našoj okolini. Saznanje da možemo promijeniti nečiji život, premda i sitnicom, povećava nam samopouzdanje i gradi trajan osjećaj osobnog zadovoljstva. Pomaganjem drugima nestaje pritisak da moramo biti savršeni. Uključivanjem u rad civilnih udruženja i društava te volontiranjem također stičemo nova znanja i vještine kao i osjećaj da smo korisni u onome što radimo.

Pomaganje i davanje nas uči da budemo zahvalni na onome što imamo. Tako više cijenimo pozitivne stvari u svom životu i ne uzimamo zdravo za gotovo ono što imamo te se smanjuje osjećaj nezadovoljstva zbog onog što nemamo. Humani možemo i morali bi biti svi mi, svakoga dana. Mnogo je situacija u kojima možemo pokazati svoju humanost: u vlastitoj porodici, na radnom mjestu, u školi, u mjestu stanovanja, prema prijateljima ili prema sasvim nepoznatim ljudima. Potražite u svojoj okolini – neko sigurno treba vašu pomoć: u komšiluku, bolnici, Domu za nezbrinutu djecu, Domu za starije i nemoćne, na ulici, u parku…

Ne zaboravite, sve dobro što radimo, vratit će se na neki način prije ili kasnije. Trajnu sreću čini naše ponašanje i razmišljanje, svjesnost i zahvalnost. Sreća nije krajnji cilj nego proces koji pridonosi kvaliteti života.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.