Interakcije nekih vitamina i postojeće terapije

0

Pripremila: dr Dragana Grahovac,doktor medicine

Naši ljudi su vrlo često skloni da sami sebi postavljaju razne dijagnoze i to na osnovu savjeta komšinice, rođake, a sa napredtkom tehnologija sve češće interneta. Među raznim tako postavljenim dijagnozama, vrlo često se nađu i one koje se odnose na nedostatak nekog vitamina (što je manje zlo od neke ozbiljnije dijagnoze). E sada kada bi tu naš čovjek rekao sam sebi da je vrijeme da se hrani pravilnije kako bi popravio svoje zdravstveno stanje, ovako laički postavljena dijagnoza ne bi bila toliko kobna po njega. Međutim kao i u svemu naš čovjek je sklon liniji manjeg otpora, pa će se tako prije naći u apoteci nego na pijaci, jer mnogo je lakše popiti jednu ili dvije tablete nego se odreći svega lijepog i nezdravog. Znam, mnogi će reći da mi doktori dajemo savjete a često se sami istih ne pridržavamo, što je isto tako donekle istina.

Ali da se vratim na temu, na potencijalno štetne ali i opasne interakcije koje mogu nastati između nekih vitamina i postojeće terapije. Znamo pozitivne strane nekih vitamina, ali hajde da vidimo koje su to negativne.

Najčešće  se u apotekama kupuje ali i zloupotrebljava vitamin C. Visoke doze vitamina C mogu izazvati smetnje u organima za varenje, dijareju, nastanak bubrežnih kamenčića, vrtoglavicu, slabost, crvenilo kože, pojačano mokrenje, mučninu ili povraćanje. Također, vitamin C, kao i vitamini A i E potenciraju neželjena dejstva antikoagulanasa kao što je varfarin, te može dovesti do krvarenja. Ono što do sada ipak nismo rekli, a itekako je bitno, je da vitamin C povećava apsorpciju aluminijuma što može biti fatalno kod pacijenata koji uzimaju antacide (lijekove za neutralizaciju želudačne kiseline) sa aluminijumom kao što su Gastal i sl. Simptomi trovanja aluminijumom su bolovi u mišićima, grčevi, anemija, osteoporoza, mentalni poremećaji… Kako ovi simptomi nimalo nisu naivni, moj savjet vama je da vitamin C uzimate nakon obroka, s tim da njegovo uzimanje razdvojite bar dva sata od uzimanja antacida.

Kada smo već kod antacida treba spomenuti još jedan vitamin koji također ulazi u interakciju sa njima, a to je vitamin D. Vitamin sunca kako još i nazivaju ovaj vitamin uzrokuje hipermagnezijemiju ukoliko se primjenjuje sa antacidima koji sadrže magnezijum. Hipermagnezijemija može da izazove mučninu, povraćanje, crvenilo, nizak krvni pritisak, spor rad srca, pospanost, komu, pa čak i smrt.

Kako se vitamin D uzima u terapiji osteoporoze u kombinaciji sa kalcijumom, vrlo često u fiksnim kombinacijama, ovdje se mora strogo voditi računa da takvi pacijenti nisu na antihipertenzivnoj terapiji tiazidnim diureticima kao što je npr hidrohlortiazid, jer ovo može dovesti do vrlo opasne kiperkalcemije. Fiksne kombinacije vitamina D i kalcijuma takođe mogu stupiti u interakcije sa verapamilom i drugim blokatorima kalcijumskih kanala i time mogu dovesti do smanjenog efekta kacijumskih blokatora. Zbog svega navedenog suplementacija vitaminom D bez prethodne konsultacije sa zdravstvenim radnikom je vrlo rizična.

Beta-karoten i suplementacija ovim provitaminom važno je da znaju sve žene koje uzimaju  oralne contraceptive, naime istraživanja pokazuju da oralni kontraceptivi povećavaju pretvaranje karotena u vitamin A i mobilizaciju vitamina A iz jetre , što logično dovodi do povećanja nivoa vitamina A u organizmu, a samim tim i pojava svih onih neželjenih efekata ovog vitamina. Tako se u toj situaciji mogu javiti glavobolja, povećanje pritiska, vrtoglavica, konjuktivitis, crvenilo i svrab kože, kao i bolovi u kostima i zglobovima.

Beta-karoten je biljni pigment žute do crvene boje, koji se nalazi u različitom voću i povrću. Bogati izvori beta-karotena su žuto i narandžasto voće i povrće te tamno zeleno lisnato povrće. Posebno valja istaknuti šargarepu, dinju, lubenicu, krušku, paradajz, brokuli, blitvu, začinsku papriku i spanać kao izvore beta-karotena. Međutim često u želji da se što prije pripremimo za ljetnji period ili za intenzivno izlaganje suncu preskačući voće i povrće posežemo za sintetskim oblikom ove supstance.

Beta-karoten je, kao što je poznato, snažan izvor vitamina A, u koji ga zavisno o potrebi pretvara naš organizam. Funkcija beta – karotena u organizmu je višestruka. Najpoznatija je njegova uloga vezana za kožu i sluznicu. Koža je naš najveći organ i direktna je zaštita od spoljašnih uticaja (fizičkih, hemijskih i mikrobioloških ). Sluznice imaju istu funkciju, no da bi to ostvarile moraju biti uvijek vlažne, a to im omogućuje vitamnin A.

Preporuke za unos beta-karotena koje bi trebale zadovoljiti potrebe za ovim nutrijentom variraju, a kreću se od 10 mg do 60 mg. Kod povećanog ili dužeg (2-6 nedjelja) unosa beta-karotena dolazi do pojave žuto-narandžaste obojenosti kože, ali se smanjenjem konzumiranja istih ova obojenost gubi i ne ostavlja posljedice. Bitno je naglasiti da tokom primjene sintetskog beta – karotena, ne treba uzimati preparate sa vitaminom A, jer će pomenuti beta – karoten zadovoljiti potrebe za ovim vitaminom. Treba napomenuti da je sintetski beta – karoten kod pušača izazvao povećani rizik pojave raka pluća i kardiovaskularnih oboljenja. Stoga se pušačima ne preporučuje uzimanje sintetskog beta – karotena.

 

 

Komentari
Podijeli

Comments are closed.