Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović: Glavobolja kao najčešći problem

0

Pojam glavobolja se upotrebljava za neugodne senzacije lokalizirane u predjelu lubanje.

Pripremila: Dr. Amina Ibrahimović- Mahmutović

Glavobolja je jedan od najčešćih problema s kojima se ljekari najčešće susreću u ordinacijama. Većina ljudi prihvati glavobolju kao sastavni dio života. Glavobolje su vrlo česte i u razdoblju adolescencije. One imaju negativan uticaj na izvršavanje svakodnevnih aktivnosti kao i na školske i radne obveze, učenje kao i na odnose s vršnjacima i razlog su čestog izostajanja sa nastave i posla.

Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović doktor medicine

Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović
doktor medicine

Prema trećem izdanju Internacionalne klasifikacije glavobolje iz 2013.godine glavobolje su podijeljene u primarne i sekundarne. Skupini primarnih glavobolja pripadaju migrene, tenzijske glavobolje, trigeminalne autonomne cefalalgije (uključujući cluster glavobolju) te ostale primarne glavobolje kao što su glavobolja uzrokovana kašljem ili naporom, primarna glavobolja poput udara groma.

Migrena

“Migrena je periodična, pulsirajuća glavobolja  koja traje između 4 do 72 sata.Obično zahvata jednu stranu glave dok u ranoj adolescenciji bol može biti i bilateralna, može biti praćena aurom i prodromima neuroloških simptoma (fotofobijom i fonofobijom, mučninom ,povraćanjem, pospanost, želja za slatkom hranom)”- navodi dr. Ibrahimović- Mahmutović.

Migrena može početi u djetinstvu a prevalenca u općoj populaciji iznosi od 15-20%. U odnosu na polnu determinantu, znatno je češća kod žena i često se javlja u predmenstrualnoj fazi, a takođe često se dovodi u vezu s genetskim opterećenjem.

Migrene se dijele prema ICHD-3 u dva glavna podtipa: migrena bez aure (MO) i migrena s aurom (MA)

Migrena bez aure

Migrena bez aure (MO) karakterizirana je paroksizmalnim atacima, tipično umjerena do jaka pulsirajuća glavobolja s mučninom, povraćanjem, fotofobijom i /ili fonofobijom.

“Bol je obično frontotemporalno, često bilateralna u djece i u ranoj adolescenciji, a unilateralna kod kasne adolescencije i rane odrasle dobi. Glavobolje traju od 4 do 72 sata ako se ne liječe i mogu se pogoršati tokom rutinske tjelesne aktivnosti. Migrena bez aure je često povezana s menstruacijskim ciklusom. Hronična migrena se javlja kada je glavobolja prisutna više od 15 dana mjesečno u razdoblju od više od 3 mjeseca.” – pojašnjava dr. Amina Ibrahimović- Mahmutović.

Najčešći provocirajući faktori migrene su umor, stres, neredoviti obroci, hipoglikemija, promjene u tjelesnoj aktivnosti, hormonske promjene, menstruacija, biometeorološki uvjeti, jako svjetlo, konzumacija alkohola, pušenje, putovanje, nespavanje, neki lijekovi kao oralni kontraceptivi, terapija astme i lijekovi u liječenju ADHD, hrana, primjerice sir, pizza, čokolada, kafa, monosodium glutamat u orijentalnoj prehrani, što je važno prepoznati u profilaktičkom liječenju .

Migrena s aurom

Aura je skup žarišnih potpuno reverzibilnih neuroloških ispada koji se razvijaju postupno, tokom  5-20 minuta i ne traju duže od 60 minuta. Neurološki ispadi se pojavljuju obično prije migrene, ali ponekad mogu početi poslije i trajati za vrijeme glavobolje. Tipična aura s vidnim, osjetnim ili govornim simptomima može biti udružena s glavoboljom s karakteristikama migrene ili bez njih ili glavobolja ne mora uopće biti prisutna .Vidna aura je najčešći tip aure. Vidni simptomi mogu biti pozitivni, kao što su scintilirajući skotomi (crno-bijeli ili obojeni) ili negativni, kao gubitak vida jedne polovine vidnog polja, ili se može raditi o kombinaciji pozitivnih i negativnih skotoma. Somatosenzorna aura, koja nije toliko učestala, sastoji se od perioralnih parestezija i/ili utrnulosti ruku ili stopala (ili oboje).

“Terapijski protokol migrene u prvom redu podrazumjeva upotrebu analgetika a ako je učestalija indicirana je farmakoprofilaksa propranololom ili Na-valproatom, dok migrena koja je povezana s menstrualnim ciklusom dobar terapijski odgovor daje na terapiju blagim diureticima u toku menstrualnog krvarenja.” – dodaje dr. Ibrahimović- Mahmutović.

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja najčešće je obostrana, nepulsirajuća po karakteru blage do umjerene boli, koje traju od 30 minuta do sedam dana, često s difuznim širenjem prema vrhu glave. Kvaliteta boli je tipa pritiska ili stezanja obruča i ne pojačava se pri tjelesnom naporu. Ovo je suprotnost prema migreni gdje se bol pogoršava s tjelesnim aktivnostima i to je jedan od najboljih kriterija razlikovanja migrene i tenzijske glavobolje. Uz to mučnine i povraćanja obično nema, a fotofobija ili fonofobija mogu biti prisutne, ali ne obje. Javlja se u stanjima emocionalne napetosti i može biti dugotrajna. Obično započinje okcipitalni,nuhalno ili bifrontalno.

“Najčešćese javlja u srednjoj životnoj dobi i može trajati godinama.Često se istovremeno kod istih pacijenata javljaju i tenzijska glavobolja i migrena što se dovodi u vezu sa depresijom,anksioznosti kao i nervnom napetošću.”- navodi dr. Ibrahimović- Mahmutović.

Terapijski protokol se provodi primjenom antidepresiva i betablokatora u farmakoprofilaksi ovog tipa glavobolje.
Oslonac u farmakoterapiji jednostavni su analgetici (paracetamol), aspirin i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)
Lijekove na bazi kodeina, kofeina ili ergotamina treba izbjegavati  kao i njihove kombinacije zbog razvoja glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova.

Cluster glavobolja

Cluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija. Cluster glavobolje su klasificirane na temelju zajedničkog patofiziološkog mehanizma koji uključuje trigeminovaskularni sustav, trigeminoparasimpatički refleks i moždane centre koji nadziru cirkadijane ritmove. Ova skupina glavobolja ima i sličnu kliničku sliku trigeminalne boli i aktivacije autonomnog sistema.

“Cluster glavobolju karakterizira periodično pojavljivanje jednostrane boli locirane periorbitalno ili temporalno, uz pridružene ipsilateralne autonomne simptome i/ili psihomotornu agitaciju i nemir. Bol traje 15-180 minuta, a obično se javlja u noćnim satima, po usnivanju. Glavobolje se pojavljuju svakodnevno tokom nekoliko sedmica  ili mjeseci, u razdoblju remisije prestaju i opet se u slično vrijeme godine počinju ponavljati. S obzirom na periodična ponavljanja, razdoblja boli i remisije dijele se na epizodičku i hroničnu cluster glavobolju.” – ističe dr. Ibrahimović- Mahmutović.

Najnovija istraživanja ukazuju na moguće imunološke mehanizme u nastanku ove glavobolje. Povišena je razina interleukina-2 (IL-2) tokom  ataka boli ove glavobolje , što može objasniti povoljan odgovor na terapiju kortikosteroidima .
Uloga genetike još nije razjašnjena. Uočena je genetska heterogenost. Češće se javlja među rođacima nego u općoj populaciji. Opisano je autosomno dominantno nasljeđivanje gena s nepotpunom penetracijom, ali isto tako i autosomno recesivno i multifaktorsko .
Liječenje cluster glavobolje može se podijeliti na akutno liječenje samog napada i profilaktičko liječenje. Profilaktičko liječenje se zasniva na izbjegavanju provocirajućih faktora te profilaktičku svakodnevnu primjenu lijekova. Glavna karakteristika lijeka koji se upotrebljava terapijski u  tretmanu cluster glavobolja je da djeluje brzo.

Terapija se najčešće provodi  davanjem inhalacije 100 % kisika (davanje kisika prekida napad boli ili smanjuje njegov intenzitet u otprilike kod 70 % bolesnika) ,zatim upotreba sumatriptana, lidokaina,deksametazona).

Komentari
Podijeli

Comments are closed.