Dr.Amina Ibrahimović-Mahmutović: Dijabetes melitus je jedno od vodećih hroničnih oboljenja u našoj zemlji

0

Svjetski dan šećerne bolesti – dijabetesa obilježava se svake godine 14. novembra sa ciljem da se javnosti podigne svijest o šećernoj bolesti, simptomima i prevenciji. Ovogodišnji slogan je “Porodica i dijabetes” – porodica kao veoma bitan segmenat u svim koracima prevencije i liječenja.

Tim povodom razgovarali smo sa dr. Aminom Ibrahimović-Mahmutović, koja godinama unazad aktivno radi na edukaciji mladih o ovoj temi.

Dijabetes melitus (DM) je grupa metaboličkih bolesti koje se karakterišu hroničnom hiperglikemijom nastalom zbog defekta u sekreciji inzulina ili defekta u njegovom dejstvu ili uslijed postojanja oba ova poremećaja.

Pripremila: Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović

Dijabetes nastaje dejstvom i interakcijama različitih faktora, a prije svega genetskih faktora, faktora spoljašnje sredine i samog načina života.

Dijabetes melitus je jedno od vodećih hroničnih oboljenja u svijetu, pa i u našoj zemlji, koji pokazuje znatan porast incidence, naročito dijabetes tipa 2, pa se može govoriti o pandemiji ove bolesti sa po život opasnim komplikacijama.

“Diabetes mellitus je sindrom u kome postoji sistemski poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, masti i proteina zbog apsolutnog ili relativnog nedostatka biološki aktivnog inzulina a sa posljedičnom hiperglikemijom koja dovodi do pojave hroničnih komplikacija na malim i velikim krvnim žilama, živcima te bazalnim membranama različitih tkiva.” – ističe dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović.

Što se tiče klasifikacije DM ,Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1998. godine dala posljednju i trenutno važeću etiološku klasifikaciju dijabetesa, kojom je pokušano da se na osnovu patogenetskih mehanizama razdvoje pojedini tipovi dijabetesa. Imajući u vidu te različite patogenetske mehanizme, predložena je podjela klinički manifestnog dijabetesa u jednu od 4 osnovne kategorije:

  • Tip 1 dijabetesa (Dijabetes tipa 1 nastaje kod osoba sa naglašenom sklonošću, a na podsticaj nekih faktora okoline i razaranje β-ćelija pankreasa odvija se putem autoimunih poremećaja i javlja se u rođenju ili u ranom djetinjstvu)
  • Tip 2 dijabetesa (Dijabetes tipa 2 obilježen je poremećajem u sekreciji inzulina i rezistenciji perifernih tkiva na djelovanje inzulina, dok je nasljedna komponenta u ovom tipu dijabetesa još jače izražena)
  • Drugi specifični tipovi sekundarnog dijabetesa-uključuju npr. dijabetes nastao sekundarno uslijed bolesti egzokrinog pankreasa (cistična fibroza, hronični pankreatitis, pankreasni karcinom, hemohromatoza, itd.), u nekim endokrinim bolestima (akromegalija, Kušingov sindrom, feohromocitom i glukagonom), pri primjeni nekih lijekova i otrova (npr. kortikosterioidna terapija, rodenticid, Vacor).
  • Gestacijski dijabetes-predstavlja hiperglikemiju različitog stepena, otkrivenu prvi put u toku trudnoće, koja u većini slučajeva iščezava poslije porođaja. Međutim, ne isključuje se mogućnost da je hiperglikemija postojala i prije trudnoće i da će se ona zadržati i poslije porođaja. Gestacijski dijabetes karakteriše pojava intolerancije glukoze ili manifestnog dijabetesa (tip 1 ili tip 2) u toku trudnoće, te normalizacija tolerancije glukoze po porodu. Javlja se u 2-3 % svih trudnoća.
Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović doktor medicine

Dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović
doktor medicine

Faktori rizika za dijabetes tipa 1
  • Prisustvo neke od autoimunih bolesti
  • Nasljeđe (1-2% kada je majka oboljela od dijabetesa, 3-6% kada je otac obolio od dijabetesa, 6% kada je blizanac obolio od dijabetesa i 36% kada je riječ o jednojajčanim blizancima)
  • Virusne infekcije i stres u kombinaciji sa nasljeđem
  • Mala tjelesna težina na rođenju
Faktori rizika za dijabetes tipa 2
  • Pozitivna porodična anamneza o dijabetesu tipa 2
  • BMI ≥27 kg/m² – centralni (abdominalni) tip gojaznosti
  • Životna dob ≥ 45 godina • Ranije postojao poremećaj glikoregulacije (sindrom gubitka normalne glikemije našte-IFG, sindrom intolerancije glukoze-IGT, gestacijski dijabetes-GDM)
  • Rođenje djeteta težeg od 4 kg
  • Hipertenzija (≥ 140/90 mmHg)
  • HDL holesterol ≤ 0,9 mmol/l i / ili trigliceridi ≥ 2,8 mmol/l • sindrom policističnih ovarijuma
Simptomatologija oboljenja
  • pojačano mokrenje(poliurija)
  • žeđ (polidipsija)
  • mršavljenje praćeno malaksalošću
  • pojačan osjećaj glad i(polifagija)
Manje tipične tegobe koje se javljaju sa šećernom bolešću:
  • -kože infekcije
  • pojava svraba na polnim organima
  • trnjenje ruku i nogu (polineuropatije)
  • smetnje vida
  • smetnje potencije (muškarci)
  • poremećaji menstruacije
Liječenje

Terapija dijabetesa je složeni skup postupaka koji obuhvata nemedikamentni i medikamentni tretman poremećaja glikoregulacije. Ishrana/higijensko dijetski režim (terapija ishranom je sastavni i esencijalni dio uspješnog vođenja oboljelih od šećerne bolesti i fundament svih edukaciono-terapijskih postupaka. U  svijetu najčešće korištene smjernice za pravilnu ishranu su one koje je donijelo Američko dijabetičko društvo, kao i fizička aktivnost ( životni stil koji karakteriše nedovoljna fizička aktivnost treba tretirati kao samostalni faktor rizika po zdravlje, nastanak dijabetesa tipa 2 i ateroskleroze) uz adekvatnu primjenu peroralnih antidijabetika ili/i insulina.

Ciljevi uravnotežene ishrane
  1. Poboljšati metaboličku kontrolu redukcijom tjelesne težine i održavanjem postignutog gubitka u težini.
  2. Poboljšati hiperglikemiju natašte i postprandijalno i time prevenirati ili reducirati dijabetične komplikacije.
  3. Poboljšati hipertrigliceridemiju natašte i postprandijalno, kao glavni poremećaj lipida u ciljnoj populaciji.
  4. Poboljšati lipidni profi l uključujući povećanje HDL-holesterola i smanjenje LDL-holesterola.
  5. Poboljšati inzulinsku senzitivnost kao glavnog prekursora tipa 2 dijabetesa.
  6. Poboljšati distribuciju masti u tijelu i reducirati visceralno masno tkivo.
  7. Reducirati kardiovaskularni rizik kroz poboljšanje endotelijalne funkcije i endotelijalnih markera.
  8. Reducirati inflamatorne citokine, markere infl amacije i povećane koagulacije.
  9. Poboljšati krvni pritisak kao pomažućeg riziko faktora za kardiovaskularne i renalne komplikacije.
  10. Pojačati termogenezu i održati odgovarajuću tjelesnu masu.
  11. Osigurati balansirani odnos ugljenih hidrata, proteina i masti u ishrani.
  12. Poboljšati opšte zdravlje kroz povećanu fi zičku aktivnost.
  13. Prevenirati i tretirati hronične komplikacije dijabetesa
Povrće u izobilju i voće 2-3 puta dnevno obezbjeđuje nam:
  • ugljene hidrate za svakodnevne energetske rashode;
  • obilje vitamina i minerala;
  • brojne fitonutrijente (flavonoidi, fitosteroli, lignani, terpeni i dr.)
  • dijetna vlakna.
Povrće i voće:
  • smanjuje rizik od gojaznosti (niska energetska vrijednost) i komorbiditeta;
  • smanjuje rizik od hroničnih bolesti (visok sadržaj antioksidanata);
  • sadrži željezo (brokule, kelj, špinat, kopriva) i poboljšava njegovu apsorpciju (C vitamin)
Fizička aktivnost
  1. Fizička aktivnost i dobra podrška zdravstvenog sistema su jako važni i treba ih uključiti u nutritivne preskripcije. Povećana fizička aktivnost treba biti integralna komponenta svakog plana redukcije težine jer maksimizira benefit od redukcije težine u dijabetičnoj kontroli i prevenciji koronarnih i cerebralnih vaskularnih bolesti.
  2. Minimum od 150-175 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično, preporučuje se ukoliko nema kontraindikacija. Treba podsticati cilj od 60-90 minuta fizičke aktivnosti dnevno tokom većeg broja dana u sedmici.
  3. Vježbe trebaju biti kombinacija kardiovaskularnih vježbi, vježbi naprezanja i otpora kako bi održali ili smanjili tjelesnu masu.
  4. Smjernice za pravilnu ishranu u svijetu najčešće korištene smjernice za pravilnu ishranu su one koje je donijelo Američko dijabetičko društvo (American Diabetic Association-ADA). ADA je 2006. godine donijela nove ciljeve, principe, pravila i smjernice za uranoteženu zdravu ishranu.

(ZdraviPortal)

Komentari
Podijeli

Comments are closed.