Doboj: Rode postale zaštitni znak Boljanića

0

U selu Boljanić kod Doboja spaseno je gnijezdo bijele rode, na koje su mještani veoma ponosni, ali je ugrožavalo elektične kablove i plašili su se da ne dođe do havarije.

Gnijezdo na vrhu električnog stuba smetalo je električnim vodovima, a mještani nisu željeli da se odreknu roda, pa je nađeno rješenje. U pomoć su im priskočili stručnjaci i radnici elektrodistribucije.
Akciju spasavanja organizovalo je „Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta“-DIZB uz finansijsku pomoć Ornitološkog društva „Naše ptice“ iz Sarajeva i tehničku pomoć radnika ‘’Elektrodoboja’’ koji su montirali nosač.
Rode bez problema prihvataju zamjensko mjesto gniježđenja, vještačke platforme, imamo pozitivnih iskustava iz Bijeljine, Gradiške, susjednih zemalja, ovakve aktivnosti se provode godinama i vrlo su uspješne”, naglašava Јovica Sjeničić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke.
Dodaje da je inicijativa potekla od mještanina Boljanića, Đorđe Đurića, koji je dojavio lokaciju gnijezda i tehničke probleme koje je ono pravilo jer se nalazi na vrhu bandere, u gusto naseljenom dijelu naselja.
“Za ovu priliku konstruisan je metalni nosač-platforma koja će poslužiti kao sigurna zamjena za prirodno gnijezdo i koju bi u martu trebale prihvatiti rode koje u tom periodu dolaze u naše krajeve i počinju za gnježđenjem”, rekao je Sjeničić.
Prvi put rode su u Boljanić došle 2014. za vrijeme poplava i od tada se vraćaju svakog proljeća. Ovog bi, kažu, mogle i da porane i zbog toga su požurili da im gnijezdo izmjeste na sigurno. Navikli su na njih, a uvjereni su da su i rode zadovoljne čim su njihov zaselak odabrale za svoj dom.
“Čitavo ljeto gledamo da li će mladi kad izađu pasti, ali na sreću, to se nije desilo nijednom. Sad smo pronašli ovu agenciju, pa bi zvali njih da oni to riješe”, izjavio je mještanin Đorđo Đurić.

Bijela roda je rijetka i zaštićena vrsta ptice kod nas. Naseljava nizije i vlažne terene, a gnijezdo u Boljaniću jedino je na području Doboja.

“Svakog proljeća mi njih čekamo ovdje, gledamo i neko od ovih komšija kaže da ih je vidio, da su stigle. Ljudi dolaze, dolaze djeca, mole da im javimo kad stignu“, kaže mještanin Pero Ljubičić.

Sada, kažu, kada je izmješteno, rode mogu i da porane i vrate se u siguran dom.

“Bijela roda je rasprostranjena u ravničarskim krajevima, oko poplavnih zona rijeka, većinom u Posavini, i stotinama godina živi u blizini ljudskih naselja. Najveći broj rodinih gnijezda kod nas je na električnim stubovima, zatim na dimnjacima i krovovima, a najmanje na drveću. Pored isušivanja vlažnih terena u Posavini, problem za opstanak bijele rode upravo je protivzakonito rušenje gnijezda i propadanje legla”, rekao je Sjeničić i dodao da od 2005. godine evidenciju gnijezda vodi udruženje „Naše ptice“ iz Sarajeva.

Dodaje da je bijela roda dobro poznata i harizmatična vrsta, a zbog ishrane ima važnu funkciju u ekosistemu. Iako je česta, postala je ugrožena isušivanjem vlažnih terena, trovanjem, uništavanjem gnijezda, pa je život svake jedinke vrlo važan za opstanak vrste i očuvanje ravnoteže u prirodi. Većinom iz tih razloga, ova vrsta je zaštićena, a njena zaštita regulisana Zakonom o zaštiti prirode i Zakonima o lovstvu i u RS i u FBiH.

 

 

” S obzirom na to da je početkom aprila sezona polaganja jaja ove vrste, neophodno je da gnijezdo od uznemiravanja i urušavanja bude obezbijeđeno na vrijeme, što je najpraktičnije izvesti zimi postavljanjem vještačke metalne platforme nosača na gornji dio električnih stubova. Oni su tako konstruisani da se gnijezdo rode izdigne iznad vrha stuba na platformu, te se tako nalazi na pola metra od niskonaponskih vodova čime se sprječavaju urušavanje materijala gnijezda i prespajanja žica građom gnijezda, koje može biti nekoliko stotina kilograma, a vremenom i do 800 kilograma, što može dovesti do havarije u elektro-energetskom sistemu“ pojašnjava Jovica Sjeničić iz DIZB-a.

Saradnja

„Postoje brojni pozitivni primjeri saradnje stručnih udruženja koja se bave zaštitom prirode i elektroprivrednih preduzeća („HEP“ u Hrvatskoj, JP „Elektrovojvodina“ u Srbiji itd.), a skoro smo sličnu akcijju preduzeli u Bijeljini sa preduzećem ZEDP “Elektro-Bijeljina” a.d. Bijeljina u selu Batković. O ovim aktivnostima obaviješten je i Zavod za zaštitu kulturno-istrorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji je stručnim mišljenjem podržao ove aktivnosti“ dodao je Slaviša Stjepanović, kustos-biolog iz Muzeja Doboj, takođe član DIZB-a. 

(mojdoboj.info)

Komentari
Podijeli

Comments are closed.