Depresija – od lagane bezvoljnosti do ekstremnog očaja

0

Depresija se pojavljuje kroz bezbroj lica, najčešće tugu, beznadnost i očaj. U početku je teško prepoznatljiva, posebno kod osoba koje nisu u dobrom kontaktu sa svojim tijelom i koje su naučile potiskivati osjećaje. Tada se pojavljuje kao “maskirana depresija” i skriva se iza tjelesnih simptoma: boli u prsima, glavobolje, bolova u trbuhu.

Različitog je intenziteta, od lagane bezvoljnosti do ekstremnog očaja, kao i različitog vremenskog trajanja, nekad loše raspoloženje prolazi za nekoliko dana ili sedmica, nekad traje godinama.

Simptomi depresije su: umor, slaba koncentracija, nesanica, bezvoljnost, tuga, osjećaj krivnje, bespomoćnost, razdražljivost, nedostatak interesa za ponašanjima koja pričinjavaju ugodu, prejedanje ili gubitak apetita, osjećaj praznine, očaj, suicidalne misli ili pokušaji.

Depresiju možemo promatrati kroz tri kategorije:

  1. Depresija kao kreativna prilagodba – javlja se kod osoba koje su u trenutnom zastoju s obzirom na životne okolnosti i potrebno im je određeno vrijeme da se prilagode i snađu. Npr. osoba koja nakon cjeloživotnog rada odlazi u mirovinu i taj nagli prekid postaje pretežak za nju, treba ponovo naći nove interese i uspostaviti ravnotežu.
  2. Akutna depresija – depresija koja nastaje zbog visoko-stresnih životnih situacija, smrt bliske osobe, bolest, gubitak posla, loša financijska situacija. Osobi je potrebno vrijeme da prođe zdrav i prirodan proces žalovanja kao odgovor na određenu traumatičnu situaciju i nakon nekoliko mjeseci osoba gradi nove mehanizme adaptacije na novonastale životne okolnosti. Sve se više odmiče od tuge i traži nova, moguća rješenja za bolji i kvalitetniji život.
  3. Depresija kao poremećaj ličnosti (narcistički poremećaj ličnosti, granični, OKP…) – prepoznaje se kod osoba koje u strukturi ličnosti imaju tvrde obrasce, teško se prilagođavaju, krute su. Karakterizira ih dugotrajna fiksiranost za određenu situaciju ili osobu i ne prepoznaju alternativna rješenja. Npr. osoba koja je izgubila posao teško se miri sa tim i godinama nakon toga ostaje ogorčena, razočarana, bez ideje da pronađe novi posao i krene dalje. Također, osobe koje žive dugo godina u lošem partnerskom odnosu “samo da bi zadržale brak ili vezu” zbog rigidnosti biraju živjeti nesretne jer je preteško izaći iz odnosa i drugačije si organizirati život.

Na našim prostorima je još uvijek prisutan strah od stigme i diskriminacije i to je razlog zbog kojeg se bolest teško prepoznaje, a još teže liječi. Odgađanjem traženja pomoći dolazi do još težih problema, osoba se dugotrajno povlači u sebe, izolira se od društva, traži utjehu u drogama i alkoholu, živi u lošim životnim uvjetima i time povećava rizik za razvoj drugih bolesti, najčešće su to dijabetes i kardiovaskularne bolesti i mnoge druge.

Nastanak depresije nije u potpunosti definiran, javlja se u svim dobnim skupinama, u svim društvenim slojevima i u svim zemljama svijeta. Nastaje kao posljedica kombinacije bioloških i psihosocijalnih razloga. Biti depresivan nije sramota, niti znak slabosti. Depresija je izlječiva, zbog toga ne treba zanemariti rane znakove upozorenja, važno je potražiti stručnu pomoć, to je najlakši i najbrži način da ponovo počnete živjeti kvalitetniji život.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.