Danas je Međunarodni dan borbe protiv raka – svi možemo učiniti više kako bi spriječili i liječili rak!

0

Rak je generički naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu utjecati na bilo koji dio tijela. Ostali nazivi su zloćudni tumori i neoplazme. Jedno od obilježja raka je brzo stvaranje abnormalnih stanica koje rastu iznad svojih uobičajenih granica, a koje mogu potom ugroziti susjedne dijelove tijela i širiti se na druge organe, potonji proces se naziva metastaziranjem. Metastaze su glavni uzrok smrti od raka.

Skoro svaka šesta osoba u svijetu umire od karcinoma.

Šta uzrokuje rak?

Rak nastaje iz transformacije normalnih ćelija u tumorske kroz višestupanjski proces koji općenito napreduje od prekancerozne lezije do malignog tumora. Ove su promjene rezultat interakcije između genetskih faktora osobe i tri kategorije vanjskih faktora/agenata, uključujući:

  • fizički karcinogeni, kao što su ultraljubičasto i ionizirajuće zračenje;
  • hemijski karcinogene, kao što su azbest, komponente duhanskog dima, aflatoksin (zagađivač hrane) i arsen (onečišćenje pitke vode); i
  • biološki karcinogeni, kao što su infekcije određenih virusa, bakterija ili parazita.

WHO, putem Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), prikazuje klasifikaciju uzročnika raka.

Starenje je još jedan temeljni faktor za razvoj raka. Učestalost raka dramatično raste s godinama, najvjerojatnije zbog povećanja rizika za specifične vrste karcinoma koji se povećavaju s godinama.

Ukupna akumulacija rizika za nastajanje karcinoma povezana je s tendencijom da su mehanizmi ćelijske regeneracije manje učinkoviti kad starijih osoba.

Faktori rizika za nastanak karcinoma

Upotreba duhana, upotraba alkohola, nezdrava prehrana i fizička neaktivnost su glavni faktori rizika oboljevanja od raka diljem svijeta, a također su i 4 zajednička faktora rizika za druge nezarazne bolesti.

Neke hronične infekcije su faktori rizika za nastanak raka i imaju veliku važnost u siromašnim zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Otprilike 15% karcinoma dijagnosticiranih u 2012. pripisano je karcinogenim infekcijama, uključujući Helicobacter pylori, HPV, virus hepatitisa B, virus hepatitisa C i Epstein-Barr virus3.

Hepatitis B i C virus i neke vrste HPV-a povećavaju rizik za rak jetre i rak vrata maternice. Infekcija HIV-om značajno povećava rizik od raka kao što je rak grlića maternice.

Smanjenje tereta raka

Od 30-50% raka može se trenutno spriječiti. To se može postići izbjegavanjem faktora rizika i provedbom postojećih strategija prevencije na temelju dokaza. Mnogi tumori imaju velike šanse za izlječenje ako se rano dijagnosticiraju i odgovarajuće liječe.

Izmijenite nezdrave navike, i izbjegavajte faktore rizika

Faktori rizika uključuju:
  • upotreba cigareta, uključujući i duhan
  • prekomjerna težina
  • nezdrava prehrana s niskim udjelom voća i povrća
  • nedostatak tjelesne aktivnosti
  • upotreba alkohola
  • spolno prenosive HPV infekcije
  • infekcija hepatitisom ili drugim karceogenim infekcijama
  • jonizirajuće i ultraljubičasto zračenje
  • zagađenje zraka gradskog područja
  • unutarnji dim iz kućne upotrabe krutih goriva.

Upotreba duhana je najvažniji faktor rizika za rak i odgovoran je za oko 22% globalnih smrti povezanih s rakom2.

Strategije za sprječavanje, rano otkrivanje raka su elementi prevencije. Rano otkrivanje raka može se smanjiti ako se slučajevi otkriju i liječe

Kako bi se spriječio rak, ljudi mogu:
  • što više izbjegavanje gore navedenih faktora rizika;
  • cijepljenje protiv HPV-a i virusa hepatitisa B;
  • kontrolirati rizike iz radne sredine;
  • smanjiti izloženost ultraljubičastom zračenju;
  • smanjiti izloženost ionizirajućem zračenju (profesionalno ili medicinsko dijagnostičko snimanje).

Postoje dvije komponente ranog otkrivanja:

Rana dijagnoza

Kada se identificira rano, vjerovatnije je da će rak reagirati na učinkovito liječenje i može rezultirati većom vjerojatnoćom preživljavanja, manjom stopom oboljevanja i manje skupog liječenja. Značajna poboljšanja mogu se ostvariti u životima pacijenata oboljelih od raka otkrivanjem ranog raka i izbjegavanjem kašnjenja u pružanju liječenja.

Rana dijagnoza sastoji se od 3 koraka koji moraju biti pravovremeno integrirani i osigurani:

  1. svjesnost i dostupnost zaštite i njege
  2. klinička procjena, postavljanje dijagnoze
  3. pristup liječenju.

Rana dijagnoza je relevantna za većinu karcinoma

U nedostatku rane dijagnoze pacijenti se dijagnosticiraju u kasnim fazama kada je za liječenje već kasno. Programi se mogu dizajnirati kako bi se smanjila kašnjenja i prepreke za njegu, pa tako pacijentima omogućilopravovremeno iječenje.

Screening / probir

Screening ima za cilj prepoznati osobe s abnormalnostima koje upućuju na specifični rak ili pre-kancerozno stanje koji nisu razvili nikakve simptome i odmah ih uputiti na dalju dijagnostiku i liječenje. Programi probiranja mogu biti učinkoviti za pojedine vrste raka kada se koriste odgovarajuće testovi, učinkovito se primjenjuju, povezani s drugim koracima u procesu screeninga i kada je kvaliteta usluga osigurana. Općenito, program screeninga je daleko složenija javno-zdravstvena intervencija u odnosu na ranu dijagnozu.

Primjeri metoda screeninga su:
  • vizuelna kontrola s octenom kiselinom (VIA) za rak cerviksa u uvjetima s neodostatkom resursa/niskih prihoda;
  • HPV testiranje za rak vrata maternice;
  • PAP citološki test za rak vrata maternice u sredinama sa srednjim i visokim prihodima;
  • i mamografski pregled za rak dojke u okruženjima s razvijenim ili relativno jakim zdravstvenim sisitemima

Liječenje Tačna dijagnoza raka je neophodna za adekvatan i učinkovit tretman, jer svaki tip raka zahtijeva specifični režim liječenja koji obuhvata jedan ili više načina kao što su operativni zahvat, radioterapija i hemoterapija. Određivanje ciljeva liječenja i palijativne njege važan je prvi korak, a zdravstvene službe trebale bi biti integrirane i usmjerene na ljude. Primarni cilj je općenito liječenje raka ili znatno produženje života, uz poboljšanje kvalitete života pacijenta. To se može postići zajedničkim naporima zdravstvene, palijativne i psihosocijalne podrške. Učinkovite javne zdravstvene strategije, koje se sastoje od usluga njege u zajednici i kući bitne su za smanjivanje bolova i palijativne usluge za pacijente i njihove obitelji u okruženjima s niskim resursima.

Svjetska zdravstvena skupština u V mjesecu 2013. odobrila je Globalni akcijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za sprječavanje i kontrolu hroničnih nezararznih bolesti NCD-a 2013-2020., koji ima šest ciljeva čija će provedba olakšati realizaciju cilja održivog razvoja br. 3 (SDG) 3.4. tj očuvanje dobrog zdravlja i dobrobiti.

4 godine nakon zasjedanja Svjetske skupštine, u V mjesecu 2017. države članice okupile su se oko prioritetnih akcija kako bi se osigurala zaštita i usluga za za sve raka. Rezolucija skupštine Svjetske zdravstvene organizacije WHA A70 / A / CONF. / 9 “Prevencija i kontrola raka u kontekstu integrisanog pristupa” postavlja jasnu mapu puta kako bi se ostvario potencijal za prevenciju, ranu dijagnozu, brzu terapiju i palijativnu skrb za osobe s karcinomom.

Države članice poduzimaju sinhronizovane i više- sektorske ujedinjene aktivnost strategija za smanjenje rizika dobijanja karcinoma, koje su utemeljene na dokazima:

  • nametanje većih poreza na duhan i alkohol,
  • promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, te zagovaranje za lakši
  • pristup HPV cijepljenju.

Približno 30-50% slučajeva raka može se spriječiti ako se ta pravila maksimalno provode.

Liječenje raka u ranoj fazi je ključno. Danas se mnogi slučajevi raka dijagnosticiraju prekasno – to znači da ih je teže uspješno liječiti.

Potrebno je obnoviti naglasak na jačanju zdravstvenih sistema kako bi se osigurala rana dijagnostika i pristupačna ,a kvalitetna njega pacijenata. Ove mjere rezultiraju višom stopom preživljavanja među oboljelima od karcinoma.

“Sve zemlje i svaki pojedinac mogu učiniti više kako bi spriječile i liječile rak”.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.