Dabar kao vrlo vrijedan predstavnik glodara

0

Jasno je da dabrovi imaju jako dobru taktiku za izgradnju brane. Naime, dabar siječe stablo pored rijeke, tačno tako da stablo padne u rijeku i da ga rijeka odnese do mjesta na kome on gradi branu. Ove životinje su jako snalažljive, ali su na žalost ugrožena vrsta. Njihovo krzno je veoma cijenjeno i to polako dovodi do njihovog istrebljenja.

Dabar je veliki glodar koji se nalazi na najvišem stepenu razvoja po svojoj veličini, telesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi pripadnici reda glodara, tako i dabrovi imaju 4 moćna sjekutića i zahvaljujući njima mogu da obaraju čitava stabla, kao i da ih vješto isjeckaju i upotrijebe bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana. Dabrovi se inače, hrane isključivo drvećem, grančicama i korijenjem vodenih biljaka. Iako žive u blizini vode oni se ne hrane ribom.

Dabrovi žive u vodi i veoma su aktivni preko cijele zime. Zbog toga im je potrebno dovoljno duboko riječno korito, da se tokom zime ne zamrzne do dna. Branu grade da bi podigli nivo vode u rijeci ili potoku u kojem žive. Za izgradnju svoje brane dabrovi koriste drvo vrbe, jove ili drugo šiblje koju slažu po dnu rijeke ili potoka.

Najčešća građa koju upotrebljavaju je drveće debljine 20-25 cm, koju dabrovi prerežu za samo jednu noć. Zatim, sve povezuju muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabrovi redaju grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Grane najčešće puste korijenje, stabljike i grančice se isprepliću, te brana postaje još otpornija i čvršća. Brana dabrova prosječno je visoka oko 2 metra, a može biti dugačka i do 300 metara.

Posebno zanimljivo

Kada spavaju dabrovi leže na leđima i tokom sna čuvaju se za druge dabrove kako ih rijeka ne bi odnijela jer bi vrlo lako mogli izgubiti svoju grupu dok spavaju. Također moraju da gricakju nešto konstantno jer njihovi zubi nikada ne prestaju da rastu.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.