Alergijska astma kao najčešći oblik astme

0

Alergijska astma najčešći je oblik astme i preko 50% astmatičara boluje upravo zbog alergijske reakcije.

Simptomi alergijske i bilo koje druge astme su jednaki, a nastaju nakon udisanja određenog alergena. Najčešći alergeni koji uzrokuju astmu su peludi, trave, korovi, prašina i hrana. Alergijska astma predstavlja hronično oboljenje disajnog sistema koje karakterišu kašalj, stezanje u grudima i otežano disanje. Jačina ovih simptoma je individualna i varira od osobe do osobe.

Inhalacijski alergeni, najčešći okidači tegoba u alergijskoj astmi

Inhalacijski alergeni, najčešći okidači tegoba u alergijskoj astmi

Otežano disanje je prvi znak da sa organizmom nešto nije uredu. Pošto su alergijska i nealergijska astma veoma slične najbolje je uraditi testove kako bi se postavila ispravna dijagnoza. Kada se obradom postavi dijagnoza alergijske astme te utvrdi stepen težine bolesti, pulmolog ili alergolog će preporučiti provođenje mjera koje za krajnji cilj imaju potpunu kontrolu bolesti. Treba težiti ka postizanju odsutnosti simptoma i minimalnoj upotrebi lijekova. Veoma je važna dobra edukacija bolesnika o svim mjerama koje će biti poduzete radi liječenja njegove bolesti. Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rijeđim slučajevima razvijaju u toku nekoliko sati ili nekoliko dana. Prepoznatljivi znaci i simptomi jesu učestale epizode kašlja, izrazito teškog disanja i borbe za vazduh.  Pojedini bolesnici prvo osjete pritisak u grudima, bol ili nadražajni kašalj. Astma se obično pogoršava noću i može se pojaviti na različite načine.

Izbjegavajte kontakt sa alergenima

Kako sa cjelogodišnjim alergenima u pravilu dolazimo u kontakt u zatvorenim prostorima u kojima provodimo veći dio vremena kao što su stan, škola, radno mjesto, automobil i slično, kod alergije na iste alergene potrebno je provođenje mjera kontrole tog okruženja.

Provođenje mjera kontrole okruženja podrazumijeva održavanje navedenih prostora čistim, bez suvišnih zavjesa i tepiha, sa što više površina koje se mogu vlažno brisati ili usisavati usisavačima s adekvatnim filterima. Potrebno je izbjegavati držanje kućnih ljubimaca koji imaju dlaku, a posebno mačke ili perje, kao i prestanak eventualnog pušenja svih ukućana, uključujući i samog bolesnika. Kod alergije na sezonske alergene pojava tegoba može se izbjeći ili umanjiti izbjegavanjem boravka u prirodi u sezoni pojave polena, zadržavanjem u zatvorenim, klimatiziranim prostorima, redovnim umivanjem i tuširanjem kao i redovnim mijenjanjem i pranjem odjeće po ulasku u stambeni prostor nakon boravka u prirodi. Ako je moguće, idealna mjera u navedenom smislu je promjena klime u vrijeme pojave sezonskog alergena na koji je pacijent.

Komentari
Podijeli

Comments are closed.